Novi izvještaj Eurobarometra objavljen je u srijedu te pokazuje kako Europljani i dalje snažno podržavaju mjere protiv ruske invazije na Ukrajinu.
Gotovo devet od deset ispitanika (89 %) slaže se s pružanjem humanitarne pomoći ljudima pogođenima ratnim stradanjima, a više od osam od deset ispitanika (84 %) slaže se s prihvatom osoba koje bježe od rata u EU. Preko 70% ispitanika slaže se s pružanjem financijske potpore Ukrajini kao i s ekonomskim sankcijama ruskoj vladi, poduzećima i pojedincima.
Šest od deset ispitanika slaže se s primitkom Ukrajine u Europsku uniju, a isti udio ispitanika slaže se i s time da EU financira kupnju i isporuku vojne opreme Ukrajini
Potaknuti ruskom invazijom na Ukrajinu Europljani se snažno slažu da bi EU trebao masivno ulagati u obnovljive izvore energije (83 %) i time što prije smanjiti svoju ovisnost o ruskim izvorima energije (81 %).
Više od dvije trećine građana EU-a zalaže se za zajedničku vanjsku politiku država članica, a više od tri četvrtine podržava zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku država članica.
Gotovo sedam od deset ispitanika (69 %) podržava zajedničku europsku migracijsku politiku, dok ih 68 % podupire zajednički europski sustav azila. Istodobno se tri četvrtine ispitanika (75 %) zalažu za jačanje vanjskih granica EU-a s većim brojem europskih službenika graničnog nadzora i obalne straže.
Što nas najviše brine i što mislimo o EU?
Europljani su najviše zabrinuti zbog rata u Ukrajini te imigracija (28%). Nakon toga najviše nas zabrinjava opća međunarodna situacija dok su porast cijena, inflacija i troškovi života na četvrtome mjestu (20%). To isto pitanje prošlog je proljeća zauzimalo prvo mjesto.
Europljani su u istraživanju izrazili povjerenje u Europsku uniju kao otok stabilnosti u nemirnom svijetu (čak 70% ispitanika). Gotovo isti broj ispitanika vjeruje u pozitivnu budućnost EU-a.
Stoto standardno istraživanje Eurobarometra provedeno je od 23. listopada do 15. studenog 2023. u 27 država članica EU-a. Uživo je obavljen razgovor s 26 471 građaninom EU-a.