NATO planira slati dodatna vojna pojačanja na takozvano istočno krilo, kao i dodatnu podršku zemljama koje nisu u savezu - Gruziji i Moldaviji.
Članice NATO-a poslale su oružje Ukrajini, ali su prestale s vojnom akcijom koja bi ih dovela u izravan sukob s nuklearno naoružanom Rusijom.
U petak je američki državni tajnik Antony Blinken kazao da će savez bratiti "svaki pedalj" teritorija članica NATO-a od napada.
Ukrajina, bivša sovjetska republika, želi se pridružiti Europskoj uniji i NATO-u, no trenutno nije članica niti jednog niti drugog.
"Naš je savez obrambeni. Ne tražimo sukob. Ali ako sukob dođe nama, spremni smo i branit ćemo svaki komadić teritorija NATO-a. Istodobno se pripremamo se za budućnost NATO-a", kazao je Blinken.
Neke zemlje rezervirane
Dok su neke zemlje NATO-a izrazile spremnost da razgovaraju o zoni zabrane letova, druge su jasno izrazile svoju rezervu prema takvoj odluci.
Kanadska ministrica vanjskih poslova Melanie Joly rekla je da NATO mora izbjeći izazivanje šireg sukoba, piše Reuters.
Francuski predsjednički ured opisao je zahtjev za zonom zabranjenog leta kao "vrlo težak za udovoljiti".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je NATO da uvede zonu zabrane leta nakon što je počela invazija Rusije na Ukrajinu.
"Putinu ne prijeti NATO"
Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je da je pokrenuo svoju "specijalnu vojnu operaciju" kako bi se riješio ukrajinske nacističke vlade i demilitarizirao zemlju.
Zelenski kaže da Moskva pokušava spriječiti procvat liberalne demokracije na ruskoj granici.
"Istina je - Putinu ne prijeti NATO, nego želja za slobodom u Ukrajini. On želi prekinuti ovaj poriv za slobodom u Ukrajini, a također i u svojoj zemlji", rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.
O ratu u Ukrajini iz minute u minutu čitajte >>OVDJE.