Poljska je najveći primatelj pomoći Europske unije te je na području Europe najveći pružatelj prekogranične radne snage.
Osim što će se stanje preko milijun Poljaka koji rade i žive u Britaniji dovesti u pitanje, još veće posljedice će imati Poljaci u Poljskoj koji će moći zaboraviti na razinu potpore koju sada primaju nakon što drugi najveći prinosnik sredstvima EU, nakon Njemačke, izađe iz Europske unije.
„Očito je kako je Brexit od ključne važnosti za nas”, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Konrad Szymanski u intervjuu za Bloomerg. „Ako se pregovori ne izvedu dobro, to će sigurno naštetiti našem unutarnjem tržištu. Osim toga, vjerojatno će biti teško koordinirati pitanja o prebivalištu, jer su ulozi obje strane neujednačeni.”
Već smo pisali o tome kako Theresa May još ne želi raspravljati o pitanjima što će biti s EU državljanima koji žive i rade u Britaniji do kad god ne bude mogla osigurati jednake uvjete i za britanske državljane u Europskoj uniji.
Početak Brexita nije mogao doći u nezgodnije vrijeme za Poljsku. Njezina nacionalistička vlada se u Bruxellessu sve više izolira, a posebno nakon što su poljske vlasti pokušale smijeniti Donalda Tuska, koji je trenutni predsjednik Europskog vijeća i bivši poljski premijer.
Više od 250 milijardi eura potrošeno je od kad je Poljska ušla u Uniju s drugim bivšim komunističkim zemljama 2004. godine.
To predstavlja stvaran rizik da će poljska ekonomija, vrijedna 477 milijardi dolara, biti zapostavljena ukoliko se ostatak Europe nakon Brexita počne brže integrirati, tvrdi za Bloomerg Miroslaw Gronicki, koji je bio ministar financija tijekom godine nakon poljskog ulaska u EU.
„Najveći uspjeh Poljske nije u količini sredstava koja se apsorbirala iz EU, već koliko se njezino gospodarstvo otvorilo i dobilo od jedinstvenog tržišta”, naglasio je Gronicki. „Ako neke članice EU-a počnu produbljivanje odnosa bez Poljske, sigurno ćemo biti u gubitku...”
Potpora je bez sumnje dodatno obogatila Poljsku, a to je evidentno i iz činjenice da se BDP po osobi u posljednjih deset godina dvostruko uvećao. BDP po osobi je narastao na 3,9 posto u 2015. godini, ali je prošle godine zabilježen pad na 2,8 posto zbog manjeg broja investicija uz potpore EU čije posljedice su se osjetile nakon promjene vlasti i novog ciklusa proračuna EU-a.
EU novac u Poljskoj se koristi na sličan način kao i u Hrvatskoj. Od izgradnje cesta do vodenih objekata, općinskih bazena, domova i zračnih luka. Sve to čini dio politike EU-a za poboljšanje životnog standarda u najsiromašnijim regijama Unije. Poljske plaće, ipak, ostaju u prosjeku, trećina od onih u Britaniji te još nisu garancija sretnom povratku kući kao što bi mnogi Poljaci željeli.