Kopnena invazija pojasa Gaze predviđa gradsku borbu od kuće do kuće i nosi ogromne rizike za civilno stanovništvo. Zračni napadi već su odnijeli stotine života, a više od 400.000 ljudi napustilo je sve domove u enklavi, piše BBC.
Izraelska vojska ima za cilj i spašavanje najmanje 150 taoca koje je Hamas oteo iz pograničnih područja.
Herzi Halevi, načelnik stožera Izraelskih obrambenih snaga (IDF), najavio je da će vojska "rastaviti" Hamas, izdvojivši kao metu njegovog političkog čelnika.
No postoji li krajnja vizija kako bi Gaza trebala izgledati nakon 16 godina Hamasove nasilne vladavine?
"Ne mislim da Izrael može 'rastaviti' svakog pripadnika Hamasa", rekao je vojni analitičar Amir Bar Shalom s izraelskog vojnog radija.
"Ali ga može toliko oslabiti da više nema operativne sposobnosti".
To se čini realnijim ciljem, piše BBC, jer je Izrael već vodio četiri rata s Hamasom, a svaki pokušaj da zaustavi rakete te militantne skupine nije uspio.
Glasnogovornik IDF-a Jonathan Conricus rekao je da do kraja rata Hamas više ne bi trebao imati vojne kapacitete za "prijetnju ili ubojstva izraelskih civila".
Hamas spreman
Kopnenu operaciju može ugroziti nekoliko faktora. Hamasovo vojno krilo, brigade al-Kasam, pripremljeno je za izraelsku ofenzivu. Postavljeni su eksplozivi te su isplanirane zasjede. Hamas će se koristiti i svojom ogromnom mrežom podzemnih tunela.
Izraelska pješadija je 2014. doživjela velike gubitke zbog protutenkovskih mina, snajpera i zasjeda, a tijekom borbi na sjeveru Gaze tada su poginule stotine civila. To je jedan od razloga zašto je Izrael zatražio evakuaciju 1,1 milijuna Palestinaca sa sjeverne polovice Pojasa.
Izraelci su već upozoreni da bi rat mogao trajati mjesecima, a mobilizirano je rekordnih 360 tisuća rezervista.
Ključno pitanje je koliko dugo će Izrael moći voditi svoju kampanju usprkos međunarodnom pritisku da se povuče.
Agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice objavila je da Gaza ubrzano postaje "pakao". Broj mrtvih raste, odsječen je pristup vodi, struji i gorivu, a polovici populacije u jednoj od najgušće naseljenih područja na svijetu naređeno je da napusti svoje domove.
"Vlada i vojska osjećaju da imaju podršku međunarodne zajednice, barem zapadnih čelnika", smatra Yossi Melman, jedan od vodećih izraelskih novinara u sigurnosnim i obavještajnim pitanjima.
No, prije ili kasnije izraelski saveznici će reagirati ako vide snimke civila koji pate, dodao je.
Spašavanje talaca
Velik broj taoca su Izraelci, no postoji i mnogo inozemnih državljana i onih s dvjema putovnicama, stoga nekoliko vlada, uključujući SAD, Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo, ima visoke uloge u toj operaciji i sigurnom oslobađanju zatočenih.
Predsjednik Emmanuel Macron obećao je francusko-izraelskim obiteljima da će njihovi najmiliji doći kući: "Francuska neće nikada napustiti svoju djecu".
Nije poznato u kojoj će mjeri sudbina taoca utjecati na planiranje vojnih operacija, a postoji i pritisak na izraelske čelnike i unutar zemlje.
Amir Bar Shalom uspoređuje situaciju s Olimpijskim igrama 1972. kad su palestinski napadači oteli izraelske atletičare i ubili 11 ljudi.
Tada je pokrenuta operacija da se pronađu i ubiju svi uključeni u taj čin, a stručnjak vjeruje da će izraelska vlada ponovno loviti one koji stoji iza otmica.
Spašavanje tolikog broja ljudi u različitim dijelovima Gaze mogao bi se pokazati preteškim zadatkom čak i za elitnu izraelsku jedinicu komandosa Sayeret Matkal. Hamas je već zaprijetio da će ubijati taoce da odvrati izraelski napad.
Izrael je 2011. razmijenio više od tisuću zatvorenika za jednog vojnika, Gilada Shalita, kojeg je Hamas držao pet godina.
Ovaj put će o tome dvaput razmisliti jer je u toj razmjeni jedan od oslobođenih bio Jahja Sinvar, današnji politički čelnik Hamasa.
Susjedi pomno prate
Na uspjeh operacije utjecat će i reakcija susjednih država.
Egipat, koji graniči s Gazom i već poziva na omogućavanje prolaska humanitarne pomoći kroz granični prolaz Rafah, mogao bi imati sve veće zahtjeve.
"Što će više stanovnici Gaze patiti zbog izraelske vojne kampanje, to će biti veći pritisak na Egipat da pokaže kako nije okrenuo leđa Palestincima", rekao je Ofir Winter iz izraelskog Instituta za studije nacionalne sigurnosti.
To ipak neće dovesti do toga da Kairo dopusti velik priljev izbjeglica ili da vojno djeluje protiv Izraela, smatra.
Pod lupom je i izraelska sjeverna granica s Libanonom. Zasad je bilo nekoliko prekograničnih napada između Hezbollaha i Izraela, no oni se još nisu pretvorili u novu frontu rata.
Iran, glavni sponzor tog pokreta, već je zaprijetio "novim bojištima" protiv Izraela.
Američki predsjednik Joe Biden stoga je upozorio: "Za bilo koju državu, organizaciju, ikoga koji želi iskoristiti ovu situaciju, imam jednu riječ: nemojte!".
SAD je već poslao svoj najveći nosač zrakoplova na istok Mediterana kako bi se njegova prijetnja shvatila ozbiljno.
Što Izrael želi u Gazi?
Ako se Hamas značajno oslabi, pitanje je tko će ga zamijeniti. Izrael je povukao svoju vojsku i tisuće doseljenika iz Pojasa Gaze 2005. godine, te se nema namjeru ondje vratiti kao okupacijska sila.
Ofir Winter vjeruje da bi promjena vlasti postepeno mogla dovesti do povratka Pojasa pod skute Palestinske samouprave koju je Hamas izbacio 2007. godine. Samouprava trenutno upravlja Zapadnom obalom.
I Egipat bi pozdravio pragmatičnijeg susjeda, tvrdi Winter.
Postoje pozivi i za stvaranje još šire tampon zone uz ogradu s Gazom kako bi se pružila veća sigurnost izraelskim zajednicama. Bivši čelnik sigurnosne službe Shin Bet Yoram Cohen vjeruje da bi dva kilometara široka zona, zaštićena vatrenim oružjem, bila nužna umjesto postojeće.
Štogod bio rezultat rata, Izrael će htjeti osigurati da se slični napadi više nikad ne ponove, zaključuje BBC.