Galerija
Okončanje rata u Ukrajini u središtu je razgovora na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, a Kijev traži sigurnosna jamstva. Predstavnika Moskve nema, a Washington šalje proturječne signale.
Ministar obrane Pete Hegset u Poljskoj ponavlja da nije realan povratak svih teritorija Ukrajini kao ni slanje američkih postrojbi dok je potpredsjednik J.D. Vance u intervjuu za Wall Street Journal zaprijetio Rusiji sankcijama i oružanom silom ako ne pristane na mirovni sporazum. U Münchenu je Europu optužio za udaljavanje od demokratskih vrijednosti.
"Prijetnja koja me najviše brine što se tiče Europe nije Rusija, nije Kina, nije ni jedan drugi vanjski čimbenik, ono zbog čega brinem je prijetnja iznutra. Odricanje Europe nekih svojih temeljnih vrijednosti, vrijednosti dijeljenih s SAD-om", rekao je američki potpredsjednik Vance.
Münchensku sigurnosnu konferenciju obilježili su govori američkog potpredsjednika Vancea i Ursule von der Leyen. Iz njemačkog grada javlja se urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV reporterka Ivana Petrović koja je razgovarala s hrvatskim ministrom obrane Ivanom Anušićem.
"Ovoga puta drastično su se promijenile poruke koje je zapravo cijeli svijet slušao i čuo, a koje su izrekli američki dužnosnici. Jasno je da definiraju američku ulogu geopolitike u Europi. Primili smo to na znanje i svakako svi naši potencijalni moraju se usmjeriti prema onome o čemu nismo razmišljali u zadnjih 15-20 godina", započeo je ministar.
Dodao je i kako je NATO razjedinjen i politički oslabljen, ali i što Hrvatska može napraviti po tom pitanju.
"Cijeli NATO morat će se repozicionirati, to je sada sigurno. Najjači saveznik unutar saveza stavlja se po strani. Hrvatska već nekoliko godina, a zadnjih godinu i pol dana intenzivno jača svoje oružane snage i svoju poziciju unutar NATO-a. Ove godine smo konačno prošli i 2,5 posto BDP-a za izdvajanje za naoruživanje. Nastavit ćemo dalje, ni tri posto nam nije daleko. To će u Europi biti neka granica. SAD traži pet posto što i dalje nije realno za većinu članica NATO-a", kazao je Anušić.
"Moramo sagledavati sve što se događa oko nas, sjesti, razmišljati i vidjeti što će glavne članice NATO-a napraviti. Hrvatska mora biti na tom tragu, zajedno s njima i biti na tragu svojeg svjetonazora", rekao je pa dodao što misli o tome da su srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik VRO Oluja nazvali zločinačkom.
"Svakako smo najugroženiji nakon Ukrajine. Ono što su Vučić i Dodik rekli, to čujemo stalno, ali sada su se osnažili, dobili krila i zajedno to izgovorili. Znamo njihove stavove o Oluji i Hrvatskoj, ali definitivno baš zato, neovisno o Americi i NATO-u, moramo ojačati Hrvatsku na svim razinama. Kad to napravimo, bilo kakva ugroza neće biti pogubna za nas i neće nam zadavati glavobolju. Nastavit ćemo još i jače", rekao je i za kraj poručio što planiraju učiniti u slučaju ugroze.
"Jedan od saveznika promijenila je svoj stav o Ukrajini koji je do nedavno bio jasan i definiran. Spremni smo reagirati u slučaju ugroze, bili smo spremni i 1991. godine kad nismo imali niti jednog saveznika i kad smo bili pod embargom. Danas Hrvatska ima razvijenu svoju diplomatsku mrežu i savezništva kao i naučene lekcije. Spremni smo", zaključio je Anušić.