Nizozemski premijer Mark Rutte osigurao je potporu dvije trećine zemalja NATO-a da vodi vojni savez kasnije ove godine, rekla su dvojica viših dužnosnika za Politico u srijedu.
"Nakon vrlo intenzivnih rasprava među saveznicima, sada smo došli do točke u kojoj je više od 20 članica NATO-a spremno podržati premijera Ruttea kao sljedećega glavnog tajnika", rekao je dužnosnik NATO-a koji nije imenovan kako bi razgovarao o osjetljivim internim raspravama.
Rutte, koji je vodio kampanju za tu dužnost od studenog, jedini je kojeg su predložile vlade 31 članice Saveza, rekli su dužnosnici.
Prema pravilima NATO-a, o glavnom tajniku mora se odlučiti konsenzusom, što znači da Rutte još uvijek mora dobiti potporu svih preostalih zemalja.
Dužnosnik je rekao da rasprave nisu konačne, ali da postoji sve veći zamah iza njegove kandidature.
Raste pritisak na članice NATO-a da odobre Ruttea prije samita čelnika u Washingtonu u srpnju. On bi zamijenio Jensa Stoltenberga, koji je na čelu NATO-a od 2014.
Američka veleposlanica pri NATO-u Julianne Smith rekla je prošli tjedan da bi saveznici trebali težiti završetku procesa odabira vjerojatno u prvom tromjesečju ove kalendarske godine.
Još jedan visoki dužnosnik NATO-a potvrdio je broj zemalja koje još trebaju podržati Ruttea rekavši da je oko deset zemalja još suzdržano u pogledu potpore.
"Nastavit ćemo slušati njihova pitanja i zabrinutosti", rekao je prvi dužnosnik. "I potičemo (...) nizozemsku misiju pri NATO-u da odgovori na ta pitanja", dodao je.
Zemlje su suzdržane u pogledu potpore iz raznih razloga. Turska je zahtijevala da Rutte ne favorizira zemlje EU-a u Savezu, navodi Bloomberg.
Mađarska ima dugogodišnje nesuglasice s Rutteom zbog njegovih oštrih kritika demokratskog nazadovanja zemlje.
Ostaje nejasno podupiru li baltičke zemlje Ruttea, s obzirom na njihovo inzistiranje na većoj političkoj potpori ukrajinskom putu ka pridruživanju NATO-u.
Estonska premijerka Kaja Kallas izrazila je interes za čelnu funkciju u NATO-u tijekom događaja koji je u studenom organizirao Politico, no dužnosnici NATO-a kažu da ona nije u kombinaciji jer nije objavila svoju kandidaturu.
Isto vrijedi i za latvijskog ministra vanjskih poslova Krišjanisa Kariņša, koji je prošle godine obavio malu medijsku turneju kako bi ispitao stanje.