Kubanski aktivisti u južnoj Floridi žele da komunistička vlast na Kubi bude sljedeća meta administracije Donalda Trumpa nakon smrti iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija i zarobljavanja venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura.
Američko-izraelski napad na Iran potaknuo je očekivanja o brzom djelovanju prema Kubi među kubanskom dijasporom na Floridi. Tijekom vikenda nekoliko tisuća njih sudjelovalo je u koloni vozila kroz Miami kojom su izrazili potporu Trumpovom rušenju vlasti u Teheranu.
Organizatori prosvjeda zatražili su nastavak politike "maksimalnog pritiska" na Kubu, uključujući ozbiljne posljedice za komunističko vodstvo otoka, piše Politico.
Nakon što je predsjednik Donald Trump izjavio da bi SAD mogao razmotriti "prijateljsko preuzimanje" Kube, koalicija više od 30 kubanskih oporbenih i aktivističkih organizacija sastala se u ponedjeljak u Miamiju kako bi potpisala dokument nazvan Freedom Accord. U njemu je predstavljen plan za razdoblje nakon komunističke vlasti.
Dokument je poslan i američkom State Departmentu, a u njemu se Komunistička partija Kube naziva kriminalnom organizacijom te se traži njezino raspuštanje. Plan predviđa nekoliko faza oslobađanja, stabilizacije i obnove zemlje, koje bi na kraju dovele do demokratskih izbora.
"Nema razloga pokazivati milost prema njima, kao što ni oni nisu pokazivali milost kubanskom narodu", rekao je za Politico Alex Otaola, jedan od aktivista koji je sudjelovao u potpisivanju dokumenta. On je organizirao i ranije spomenutu kolonu vozila te vodi Kubansku antikomunističku zakladu.
Pozivi na promjenu režima na Kubi dolaze u osjetljivom trenutku za Trumpovu administraciju koja je već uključena u sukob s Iranom dok napetosti zahvaćaju i druge zemlje Bliskog istoka. Trump je godinama kritizirao američko sudjelovanje u stranim ratovima, no tijekom svojeg drugog mandata pojačao je pritisak na Venezuelu i Iran.
Američki državni tajnik Marco Rubio, sin kubanskih imigranata koji je ranije predstavljao Floridu u Senatu, vodi razgovore s Havanom. SAD je pokrenuo i blokadu goriva koja je, prema Trumpovim izjavama, Kubu ostavila bez nafte, hrane i novca.
"Kao što je predsjednik rekao, razgovaramo s Kubom, čiji bi čelnici trebali postići dogovor. Kuba je zemlja u krizi, a njezini su se vladari našli u teškoj situaciji nakon gubitka potpore Venezuele i prestanka isporuke nafte iz Meksika", rekao je dužnosnik Bijele kuće.
Gradonačelnik grada Hialeaha Bryan Calvo, koji predstavlja američki grad s najvećim udjelom stanovnika kubanskog podrijetla, rekao je da su mnogi očekivali američku akciju protiv Kube i prije Irana. "Sada je vrlo jasno da će administracija poduzeti konkretne poteze na više mjesta istodobno", rekao je Calvo i dodao da bi Kuba "trebala biti na vrhu tog popisa".
U Hialeahu su prije nekoliko tjedana gradske vlasti održale operativni sastanak s vatrogasnim i policijskim zapovjednicima kako bi razmotrili moguće posljedice eventualne američke akcije protiv Kube.
Promjene na Kubi prate se i u državnom parlamentu Floride u Tallahasseeju, gdje su republikanski zastupnici predložili amandman na zakon o stranom utjecaju. Prema prijedlogu, guverner bi mogao privremeno suspendirati zakone koji ograničavaju trgovinu s Kubom ako Trumpova administracija sruši komunističko vodstvo.
Istodobno su izabrani dužnosnici posljednjih dana tražili odgovore o pucnjavi kod obale Kube u kojoj je sudjelovao brzi čamac s Floride. U incidentu je prošlog tjedna poginulo četvero ljudi, a šest ih je ozlijeđeno.
Republikanska kongresnica Maria Elvira Salazar poručila je da najnoviji događaji pokazuju kako "tirani padaju". Dodala je da bi Bijela kuća trebala nastaviti pritisak na Kubu i prekinuti sve preostale financijske kanale koji pomažu režimu.
"Kubanski režim to sigurno prati", rekla je Salazar, koja predstavlja dijelove okruga Miami-Dade. "Vidjeli su kako se Iran zatresao. Vidjeli su pad Madura. Sada svjedoče povratku američke snage i to ih plaši."
Vanjska politika, osobito prema Kubi i Venezueli, posljednjih je godina snažno utjecala na političke stavove latinskog biračkog tijela na jugu Floride, koje sve češće podržava republikance. Republikanski kongresnik Mario Diaz-Balart izjavio je da podrška njegovih birača predsjedniku proizlazi iz poteza koje je Trump povlačio još od prvog mandata.
Nakon vojnih napada na Iran i pritiska na Kubu, mnogi su mu birači poručili da je krajnje vrijeme za takvu politiku te izrazili zahvalnost administraciji što "štiti američke nacionalne interese i suprotstavlja se tiranskim režimima".
Diaz-Balart je dodao da bi, prema njegovu mišljenju, prijenos vlasti na Kubi idealno bio miran i nenasilan, iako je upozorio da bi se, ako do toga ne dođe, moglo dogoditi ono što se dogodilo s Madurom i Hameneijem. "Kubanski režim neće preživjeti drugi Trumpov mandat", rekao je.