Nakon sjednice održane u Mostaru priopćeno je kako se inzistira na nastavku pregovora o izmjenama Izbornog zakona samo kako bi se provele presude Ustavnog suda BiH i presude Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga. Pri tome smatraju kako je potrebno pronaći rješenja o načinu izbora izaslanika u domove naroda, te izbor članova Predsjedništva BiH.
Tijekom proteklog vikenda propao je pokušaj dogovora o izbornoj reformi između hrvatskih i bošnjačkih stranaka u Neumu, uz posredovanje predstavnika SAD-a i EU-a Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst. Uz promjene načina biranja izaslanika u gornje, nacionalno koncipirane domove naroda Federacije BiH i države te Predsjedništva BiH, bošnjačka strana je inzistirala i na razgovorima o promjeni nadležnosti Doma naroda Federacije BiH, čemu se hrvatske stranke protive.
BiH treba uskladiti svoje izborno zakonodavstvo kako bi se predstavnici manjina mogli kandidirati za najviše pozicije u državi sukladno zahtjevima iz presuda Europskog suda za ljudska prava, ali i da se onemogući preglasavanje malobrojnijih naroda. U tri navrata je u državno Predsjedništvo kao hrvatski predstavnik izabran Željko Komšić, za kojega su dominantno glasovali Bošnjaci, a u dva su navrata bošnjačke stranke isključile ključne hrvatske stranke iz izvršne vlasti u Federaciji koristeći činjenicu da su Bošnjaci četiri i pol puta brojniji. U listopadu ove godine trebali bi se održati opći izbori, a izmjena Izbornoga zakona još uvijek nema.
"Klub utemeljitelja zahtijeva da se vrati sve ono što je Hrvatima oteto, a što je bilo zajamčeno Washingtonskim i Daytonsko-pariškim sporazumom", navodi se u priopćenju.
Utemeljitelji HDZ-a BiH ustvrdili su kako je međunarodna administracija u dva desetljeća u više navrata mijenjala Daytonski i Washingtonski sporazum kojim je 1994. uspostavljena Federacija BiH. Izmjene su po njihovim tvrdnjama išle na štetu Hrvata pretvarajući FBiH u entitet jednog naroda.
"Crvena linija je već odavno prijeđena", naveli su predstavnici kluba utemeljitelja BiH i podržali hrvatski pregovarački tim za izborne reforme na čelu s predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH Draganom Čovićem. Po njihovim riječima u slučaju da bošnjačka strana ne prihvati kompromis kojim bi se Hrvatima zajamčila jednakopravna pozicija konstitutivnog naroda, onda bi hrvatsko političko vodstvo trebalo donijeti odluke kojim bi se vratili "na političke pozicije koje smo kao konstitutivan i suveren narod 1994. godine unijeli u Federaciju BiH".
Federacija BiH ustrojena je uz posredovanje SAD-a, Hrvatske i Turske kada su se Hrvati i Bošnjaci dogovorili prekinuti rat i ustrojiti ovaj entitet. Hrvati su tada samoproglašenu Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu ujedinili u Federaciju BiH.