Generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg tvrdnje Moskve nazvao je apsurdnima i lažnima.
"Stoga nas pomalo brine mogućnost da su oni ti koji to zapravo planiraju učiniti", rekao je Stoltenberg. Za njemački list Welt am Sonntag izjavio je da bi kemijski napad Rusije na Ukrajinu "bio ratni zločin".
Deutsche Welle stoga se pita bi li to bilo dovoljno da NATO intervenira. Poljski predsjednik Andrzej Duda za BBC je rekao da ako Vladimir Putin upotrijebi bilo koju vrstu oružja za masovno uništenje, to će "promijeniti igru".
Zabrinutost zbog nuklearki
"Sigurno će Sjevernoatlantski savez i njegovi čelnici morati ozbiljno razmisliti što učiniti jer u tom trenutku situacija postaje opasna", objasnio je Duda.
DW podsjeća da su u utorak na konferenciji pitali Stoltenberga bi li ruska upotreba kemijskog i biološkog oružja promijenila stav NATO-a. On im je odgovorio: "Predsjednik SAD i drugi saveznici su vrlo jasno dali do znanja da će oni, ako upotrijebe kemijsko oružje, platiti visoku cijenu."
Naglasio je da neće spekulirati o vojnom odgovoru, ali da je glavna odgovornost NATO-a osigurati obranu i zaštitu svih saveznika.
Raste zabrinutost i zbog upotrebe nuklearnog oružja ili incidenta u nekoj ukrajinskoj nuklearki. Najveća nuklearna elektrana u Europi - Zaporožja već je bila poprište sukoba.
Pogledaj na Twitteru
U ponedjeljak je ukrajinska državna agencija za nuklearnu energiju izvijestila da su ruske snage dizale u zrak skladište s municijom u okviru kompleksa te nuklearne elektrane.
Skupina međunarodnih stručnjaka i bivših političara, među kojima je i nekadašnji ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov, upozorila je na mogućnost "katastrofalnih posljedica". Naglasili su kako brzo može doći do nuklearne katastrofe u ''vihoru rata''. Pozvali su na hitan prekid rata i nastavak pregovora.
Putin ne planira zaustaviti rat
Ruski predsjednik ne planira zaustaviti rat, dojam je svih političara koji su razgovarali s Putinom, pa DW pita kako bi NATO odgovorio na prijetnju moguće upotrebe oružja za masovno uništenje.
To zvuči nevjerojatno, ali nije nemoguće, misli Ian Bond iz Centra za europske reforme. S obzirom na Stoltenbergove izjave, "Rusi vjerojatno rade stvari koje sugeriraju da se 'nekako' spremaju pokrenuti na takvu vrstu napada."
"NATO je, s pravom ili ne, povukao ovu žarko crvenu liniju i poručuje: nećemo braniti teritorij Ukrajine, ali ćemo braniti teritorij NATO-a", kaže Bond.
"To je gotovo pa pozivanje Putina da ide do te 'crvene linije'. Pretpostavljam da Putin razmišlja ovako: 'OK, ako kažu da to neće učiniti ako mi ne pređemo tu crtu, onda bismo mogli ići do te crte. Možda bismo je čak mogli i malo preći, a da se oni još uvijek ne odluče ulaziti u sukob sa mnom'", dodaje za DW.
Naglašava da Putinova potencijalna upotreba kemijskog oružja zasad ostaje jako spekulativna, vjeruje da je u interesu NATO-a ne elaborirati o tome kako će odgovoriti ako do toga dođe. Napominje kako NATO nema kemijsko oružje, ali bi "mogao ostaviti nejasnim bi li, ako bude napadnut oružjem za masovno uništenje, mogao odgovoriti upotrebom vlastitog oružja za masovno uništenje, koje ne bi bilo kemijsko, već nuklearno".
"Treba jasno reći"
Veronika Vichova, zamjenica direktora Centra za europske vrijednosti i sigurnosnu politiku sa sjedištem u Pragu, izjavila je da se ne slaže s tom strategijom. Smatra da bi NATO trebao otvoreno priznati da bi moglo doći do napada oružjem za masovno uništenje - ne samo na Ukrajinu, već i na neku od zemalja saveznica.
"Trebali su se već razraditi scenariji i oni su trebali biti komunicirani, ne samo interno, već i u pravcu Rusije. Trebala bi postojati izjava NATO-a u kojoj se kaže: 'Ako se dogodi to i to, mi ćemo učiniti ovo'", kaže Vichova.
Dodaje da je Putin već pokazao da mu ne treba stvarna provokacija, već radi što želi.
Vichova kaže i da je njezina veća briga moral Ukrajinaca koji svaki dan ginu braneći svoju zemlju. Kaže da im NATO "šalje samo poruku koja glasi: 'Mi zapravo nećemo poduzeti sve što je u našoj moći da vam pomognemo.'"
Rat u Ukrajini iz minute u minutu pratite OVDJE.