Bitkom za zabranu prometa vozilima s dizelskim motorima u središtima njemačkih gradova šef udruge Njemačka pomoć okolišu (DUH) Jurgen Resch napravio je pravi podvig: protiv sebe je ujedinio moćne proizvođače automobila i većinu političke elite, piše agencija France presse.
"To je jedan običan građanin, bez mandata, ali imao je snage izazvati najveće kompanije u državi", pisao je još prošle godine dnevni list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).
Misionar za jedne, gnjavator za druge, taj borbeni 57-godišnji aktivist mudra izgleda – sijeda kosa, jasan pogled, kravata i moderne naočale – u medijima je prisutan kao i u sudnici, gdje je poveo bitku za čišći zrak.
Savezni upravni sud u Leipzigu u utorak je načelno gradovima dopustio uvođenje zabrane prometa vozilima s dizelskim motorima u svrhu smanjenja štetnih čestica i plinova u središtima njemačkih gradova, zaključivši kako nema pravnih prepreka za zabranu dizelaša, ali da je gradovi moraju uvesti postupno te da moraju postojati i izuzeci npr. za male poduzetnike.
"To je slučaj koji bi mogao promijeniti zemlju, njezinu mobilnost i industriju", zaključuje Suddeutsche Zeitung.
Resch poručuje da "nije neprijatelj dizela, već prijatelj čistog zraka", osudivši upotrebu "kriminalne energije" automobilskih giganata i popustljivost "teledirigirane" politike.
Jurgen Resch rođeni je aktivist kojeg je ščepao ekološki militarizam tinejdžera do te mjere da nikada nije završio studij javne uprave. Na čelu DUH-a nalazi se već 30 godina. Taj južnjak, koji se skrasio na desnoj obali Bodenskog jezera na raskrižju Njemačke, Austrije i Švicarske, veliki je ljubitelj životinja, posebice ptica.
Svoju prvu pobjedu odnio je početkom 80-ih zabranom Endrina, snažnog insekticida protiv voluharica koji se pokazao pogubnim i za brojne ptičje vrste.
No tek je otkrićem skandala u jesen 2015., kada je Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) utvrdila da su Volkswagen i Audi sofisticiranim metodama varali prilikom ekološkog testiranja skoro 500.000 novih vozila, Jurgen Resch postao poznat.
Njegovi kritičari optužuju ga za nezainteresiranost za posljedice zabrane dizela za korisnike i za zaposlenike njemačke autoindustrije. Iz tih krugova stižu teške riječi kojima ga ocrnjuju kao "lažnog Robin Hooda, bez ikakva zazora i makjavelistički nastrojenog".
No tu su i optužbe glede financiranja njegove udruge. S 80 stalno zaposlenih i godišnjim budžetom od osam milijuna eura, DUH jednu trećinu prihoda povlači iz sudskih postupaka povezanih sa "zaštitom potrošača", pretvarajući svoj pravni aktivizam u ekonomski model.
Udruga također prima donacije od ostalih tvrtki, pa tako japanska Toyota, veliki Vlkswagenov konkurent, u zadnjih 20 godina DUH-u godišnje isplaćuje desetke tisuća eura. (Hina)