Tijekom političkog skupa u Južnoj Karolini u subotu Donald Trump ponovno je izrazio jasan stav o NATO-u. Tako je prepričao jedan sastanak s čelnicima NATO-a te citirao predsjednika jedne velike zemlje koji ga je, kada je bio predsjednik, upitao: "Ako ne platimo, a napadne nas Rusija - hoćete li nas zaštititi?"
Trump je, prenoseći vlastite riječi, odgovorio da ga ne bi zaštitio jer nije platio. Dok je bio predsjednik, Trump je srezao financiranje NATO-a te često govorio da Sjedinjene Države plaćaju više od poštenog udjela.
A nedavno je čak rekao da bi "ohrabrio" Rusiju da napadne svaku članicu NATO-a koja ne plaća svoje obveze u sklopu zapadnog vojnog saveza. Stoga ako ove godine ponovno bude izabran za predsjednika, jedno od glavnih pitanje bit će NATO, otkriva analiza Sky Newsa.
Stručnjakinja za sigurnost i obranu Sky Newsa Deborah Haynes objašnjava da je problem što dvije trećine od njegove 31 države članice još uvijek nisu povećale iznos nacionalnog dohotka namijenjenog obrani na najmanje 2 % (a stručnjaci smatraju da je i ta razina premalena) unatoč ruskom ratu u Ukrajini i sukobu na Bliskom istoku.
No, utjeha je što brzi pogled na kartu Europe pokazuje da nacije koje su najosjetljivije na bilo kakvu rusku invaziju - baltičke države i Poljska - sve uspješno prolaze test potrošnje NATO-a.
Ipak, komentari Trumpa dok je bio vrhovni zapovjednik opet su potaknuli sumnju hoće li krenuti u rat s Moskvom koji god NATO saveznik bio na meti. Ovo stajalište iz temelja je narušilo temeljno načelo saveza o kolektivnoj obrani - napad na jednog je napad na sve.
Koje zemlje zaostaju?
Najveća europska gospodarska sila - Njemačka - i dalje je jedan od glavnih prekršitelja iako su se svi saveznici na samitu koji je vodio tadašnji premijer David Cameron u Walesu još 2014. obvezali da će se pomaknuti prema osnovnoj razini od 2 posto u roku od jednog desetljeća - tj. do ove godine.
Čak i Francuska s nuklearnim oružjem zaostaje, zajedno sa Španjolskom, Italijom, Nizozemskom, Norveškom, Danskom, Portugalom, Belgijom, a popis se nastavlja.
Britanija otprilike ispunjava obećanje o potrošnji - iako službeni podaci NATO-a pokazuju da je postotak potrošen na obranu pao, a ne porastao tijekom proteklih devet godina s 2,14 % u 2014. na procijenjenih 2,07 % u 2023. unatoč eskalirajućim prijetnjama.
Osim toga, u izvješću ovog mjeseca utvrđeno je da je spremnost britanske vojske za rat upitna zbog ograničenih zaliha oružja i streljiva te da više vojnog osoblja napušta oružane snage nego što ih se regrutira.
Primarna kritika Trumpa o NATO-u odnosi se na ono što on vidi kao besplatno opterećenje od strane većine saveznika koji su se desetljećima oslanjali na zaštitni štit koji je pružala mnogo moćnija američka vojska umjesto da osiguraju da je njihova obrana vjerodostojna i sposobna.
U prosincu je u Washingtonu donesen zakon koji sprječava trenutnog predsjednika da jednostrano napusti savez bez odobrenja zastupnika. Iako to znači da Trump možda fizički neće moći ispuniti takvu prijetnju ako osvoji drugi mandat, on bi ipak mogao zaustaviti smislenu potporu saveznicima., što bi bilo gotovo jednako štetno, smatra Deborah Haynes
Odgovarajući na njegov najnoviji ispad protiv NATO-a, Jens Stoltenberg, šef saveza rekao je: "Svaka sugestija da saveznici neće braniti jedni druge potkopava cijelu našu sigurnost, uključujući onu SAD-a, i stavlja američke i europske vojnike u povećani rizik. Očekujem da će, bez obzira na to tko pobijedi na predsjedničkim izborima, SAD ostati snažan i predan NATO saveznik."