Izlaznost na francuskim parlamentarnim izborima u nedjelju do podneva je iznosila 26 posto, što je najviši broj u više od 40 godina, prenosi BBC te se čini da će preokrenuti trendove koji su se pojavili proteklih godina. To je povećanje u odnosu na parlamentarne izbore 2022. kada je u tom trenutku dana zabilježeno 18,43 posto izašlih na izbore.
"Ovo je najviša razina od parlamentarnih izbora 1981.", rekao je Mathieu Gallard, direktor istraživanja u Institutu za ispitivanje javnog mnijenja Ipsos.
Povećanje se posebno odnosi na Pariz gdje je izlaznost bila 25,48 posto dok je u isto vrijeme 2022. bila 12,8 posto, prenijeli su francuski mediji. To pokazuje koliko su visoki ulozi na ovim izborima nakon kojih bi u konačnici jedna od dviju najvećih sila Europske unije mogla dobiti vladu populističke desnice.
U nedjelju, u prvom krugu izbora za Nacionalnu skupštinu Francuske, predsjednik Emmanuel Macron želio bi povećati relativnu većinu u donjem domu koju ima njegov Renesansni pokret, dok je čelnica francuske krajnje desnice Marine Le Pen uvjerena da će osvojiti apsolutnu većinu u parlamentu. Biračka mjesta otvorena su u 8 ujutro, a pravo glasa ima 49,3 milijuna ljudi.
Macron je raspisao prijevremene izbore nakon što je krajnje desno Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen ostvarilo velike uspjehe na izborima za Europski parlament početkom ovog mjeseca. RN vodi u predizbornim anketama ispred novog ljevičarskog saveza, Nove narodne fronte (NPF), nedavno osnovane da se natječe na izborima. Centristička Renesansa je na trećem mjestu.
Le Pen je uvjerena da će njezina stranka osvojiti apsolutnu većinu u parlamentu, sastaviti vladu i nametnuti ograničenja predsjedniku Macronu vezano uz Ukrajinu. U Skupštinu ulaze kandidati koji u prvom krugu osvoje apsolutnu većinu, no u većini izbornih jedinica pobjednik će se znati tek nakon drugog kruga 7. srpnja.
Stručnjaci uspon ove stranke objašnjavaju kao odgovor na "opću frustraciju stanovništva zbog politike i sve većeg osjećaja zanemarenosti koje je Nacionalno okupljanje iskoristilo".
Macronov drugi i posljednji mandat završava 2027., i on ostaje predsjednik bez obzira na rezultate izbora, ali će možda morati dijeliti vlast s protivnicima. Oštar pad podrške Renesansi zasigurno će ograničiti njegovu učinkovitost. Marine Le Pen iz RN-a smatra se ozbiljnom protukandidatkinjom na sljedećim predsjedničkim izborima.
Inače, glasači predsjednika Macrona se pribojavaju da je raspisivanje izbora bila greška te da će samo nastaviti uspon Nacionalnog okupljanja. Ukoliko desnica osvoji ove izbore, parlament bi do kraja Macronovog mandata mogao biti blokiran.
Krajnji cilj - predsjednička fotelja
Macron je zbog ekstremne polarizacije u društvu čak upozorio na mogućnost građanskog rata. Neke od točaka predizbornog programa Nacionalnog okupljanja sadrže i smanjivanje francuskog doprinosa budžetu Europske unije, istupanje iz zajedničkog tržišta električne energije, raskid sporazuma o migracijama, ograničavanje slobode putovanja za osobe koje nisu državljani EU-a kao i smanjenje pomoći Ukrajini.
Stranka Marine Le Pen okretala se i ekonomskim i socijalnim temama pa su tako primjerice obećali smanjenje PDV-a s 20 na 5,5 posto, prenosi Deutsche Welle. Pobjeda na parlamentarnim izborima bila bi samo jedna etapa bliže krajnjem cilju stranke - pobjeda na predsjedničkim izborima 2027. godine i Le Pen kao predsjednica.
Zbog mogućnosti pobjede Nacionalnog okupljanja skeptičan je i njemački kancelar Olaf Scholz koji je napomenuo da se nada da će pobijediti stranke koje ne predvodi Marine Le Pen. Na ekstremiste je upozorio i francuski nogometaš Kylian Mbappé te je pozvao Francuze da izađu na izbore.
Predsjednik Nacionalnog okupljanja Jordan Bardella za kojeg se vjeruje kako bi mogao postati novi premijer ako njegova stranka osvoji najveći broj bodova, nije specifično kritizirao njemačko-francuske odnose. No njegova stranka do sada se izražavala podosta kritički prema Njemačkoj, na trenutke i netrpeljivo te je predbacivala Macronu da se francuske interese prodao Njemačkoj.