Njemačka planira uvesti nove, oštrije kontrole na granicama prilikom ulaska u zemlju. Plan je stati na kraj ilegalnim migracijama te uvesti veću kontrolu dodijeljenog njemačkog državljanstva.
Na stranačkoj konferenciji CDU-a u Stuttgartu 20. i 21. veljače, briselska podružnica planira usvojiti rezoluciju kojom bi se omogućilo da se tražitelji azila koji ulaze u EU iz sigurnih trećih zemalja, odmah vrate na vanjske granice EU-a bez ikakvih kontrola.
Kako bi se to omogućilo, potrebna je pravno obvezujuća uredba EU-a, a vraćanje ilegalnih migranata na vanjske granice trebalo bi osigurati dodatnim protokolom uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima, koja prema sadašnjoj praksi otežava ili onemogućuje provedbu ovih mjera.
Uveli bi se i dodatni uvjeti za naturalizaciju useljenika, uključujući bolje jezične vještine, najmanje pet godina života bez socijalne pomoći, legalni boravak najmanje sedam godina i nekažnjavanje. Potrebna razina jezičnog znanja mora se dokumentirati certifikatom i provjeriti usmenim testom na licu mjesta, navodi se, s ciljem da se razotkriti one koji ilegalno kupuju jezične certifikate.
Oni koji su već naturalizirani, a koji se na demonstracijama pozivaju na kalifat ili šerijatski zakon, izgubit će svoje njemačke putovnice, navodi se, a isto mora vrijediti ako su strani počinitelji ili osobe s dvojnim državljanstvom osuđeni za antisemitski zločin.
Boravak odbijenih tražitelja azila i izbjeglica iz građanskih ratova u zemljama u kojima je rat završio, također bi trebao biti dosljedno prekinut, prenosi fenix-magazin.de.
Pad broja zahtjeva za azil, promjena na vrhu
Broj novih zahtjeva za azil u Europskoj uniji, u Norveškoj i Švicarskoj naglo je pao u prvoj polovici godine, pokazali su najnoviji podaci. Njemačka više nije na prvom mjestu za tražitelje azila. Prvo mjesto preuzela je Francuska sa 78.000 zahtjeva. Slijede Španjolska sa 77.000, Njemačka sa 70.000 i Italija sa 64.000 zahtjeva.
Europska agencija za azil (EUAA) sa sjedištem na Malti, u 2025. godini je objavila da je između siječnja i lipnja podneseno 399.000 novih zahtjeva, što je 114.000 manje nego u istom razdoblju 2024. godine, što je pad od 23 posto.
Pad zahtjeva uvelike se pripisuje svrgavanju Bashara al-Assada, što je značajno smanjilo broj Sirijaca koji traže zaštitu. Umjesto toga, najveća skupina podnositelja zahtjeva bili su iz Venezuele, 49.000 slučajeva, ispred Afganistanaca (42.000) i Sirijaca (25.000). Gotovo svi Venezuelanci podnijeli su zahtjeve u Španjolskoj, gdje njihov zajednički jezik olakšava integraciju.