Europski čelnici pokrenuli su Međunarodnu komisiju za naknadu štete za Ukrajinu u nastojanju da osiguraju Kijevu odštetu za stotine milijardi dolara štete od ruskih napada i navodnih ratnih zločina.
U Haagu se danas okupilo više od pedeset vođa i visokih dužnosnika europskih zemalja, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
"Svaki ruski ratni zločin mora imati posljedice za one koji su ga počinili", rekao je Zelenski prije nego što je 34 europska čelnika potpisalo konvenciju o formalnom pokretanju Komisije.
"Upravo tu počinje pravi put do mira. Nije dovoljno prisiliti Rusiju na sporazum. Nije dovoljno natjerati ju da prestane ubijati. Moramo natjerati Rusiju da prihvati da u svijetu postoje pravila."
Osnivanje komisije za odštetne zahtjeve ne znači da Ukrajinci mogu očekivati brzu odštetu. Detalji o tome kako bi se isplatila bilo kakva odšteta koju dosudi komisija, sa sjedištem u Nizozemskoj, još uvijek se trebaju razraditi. Rani razgovori doticali su se korištenja ruske imovine koju je zamrznula EU, uz dodatak doprinosa članica, piše Reuters.
"Cilj je imati potvrđene zahtjeve koje će u konačnici platiti Rusija. To će zaista morati platiti Rusija - ova komisija ne nudi nikakvo jamstvo za štetu", rekao je nizozemski ministar vanjskih poslova David van Weel.
Dvogodišnji "Registar štete", koji će postati dio komisije za podnošenje zahtjeva, već je primio preko 86 000 zahtjeva koje su podnijeli pojedinci, organizacije i javna tijela u Ukrajini u širokom rasponu kategorija.
Kremlj je je više puta porekao optužbe za ratne zločine ruskih snaga u Ukrajini, a prijedlog EU-a o korištenju imobilizirane ruske imovine za financiranje obrambenih i proračunskih potreba Ukrajine opisao kao nezakonit, prijeteći odmazdom.
Moguća amnestija u mirovnom sporazumu
Planovi za isplatu odštete žrtvama zločina u Ukrajini, koji uključuju seksualno nasilje i deportacije djece do uništavanja vjerskih objekata, mogli bi se zakomplicirati ako bi u bilo koji mirovni sporazum bila uključena amnestiја za ratne zločine, što je ranije predložila administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Više od 50 država i EU izradilo je konvenciju Vijeća Europe o osnivanju komisije, koja je trebala stupiti na snagu nakon ratifikacije od strane najmanje 25 potpisnica, pod uvjetom da su osigurana dovoljna sredstva za financiranje njezina rada.
Komisija - drugi dio međunarodnog mehanizma za naknadu štete za Ukrajinu - razmatrat će, procjenjivati i odlučivati o zahtjevima podnesenima Registru štete za Ukrajinu, koji je Vijeće Europe osnovalo 2023. godine, te će određivati visine odštete za svaki slučaj pojedinačno.
Zahtjevi se mogu podnijeti za štetu, gubitke ili ozljede uzrokovane ruskim djelovanjem počinjenim u Ukrajini ili protiv Ukrajine na dan ili nakon invazije 24. veljače 2022. godine. Zahtjeve, koji obuhvaćaju kršenja međunarodnog prava, mogu podnijeti pogođeni pojedinci, tvrtke ili ukrajinska država, navodi se u nacrtu prijedloga.
524 milijarde dolara za poslijeratnu obnovu
Svjetska banka procijenila je da će troškovi obnove Ukrajine u idućem desetljeću iznositi 524 milijarde dolara (447 milijardi eura), što je gotovo tri puta više od ukupne gospodarske proizvodnje Ukrajine u 2024. godini.
Međutim, ta procjena obuhvaća razdoblje samo do prosinca 2024. i ne uključuje štetu nastalu ove godine, kada su ruski napadi dronovima i projektilima eskalirali u kampanji usmjerenoj na energetsku infrastrukturu, promet i civilne objekte.