Europska unija raspravlja o kriznim scenarijima za slučaj da mađarski premijer Viktor Orbán osvoji još jedan mandat.
Države članice Europske unije razmatraju nekoliko ideja kako bi spriječile mađarskog premijera, a u nekim slučajevima i bilo kojeg drugog problematičnog čelnika, da blokira funkcioniranje Unije, reklo je za POLITICO 10 diplomata Europske unije. Među prijedlozima su promjena načina glasanja, dodatno uskraćivanje sredstava pa čak i izbacivanje iz članstva.
"Poštovanje vladavine prava ključno je za pristup fondovima Europske unije", rekao je Michael McGrath, europski povjerenik za demokraciju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača, upitan o mogućnosti strožih financijskih kazni za pojedine zemlje.
Mađarska izlazi na izbore 12. travnja, a iako Orbánov Fidesz zaostaje za strankom Tisza Pétera Magyara za devet postotnih bodova, Europska unija priprema se i za scenarij u kojem Orbán pobjeđuje.
Orbán je već dugo trn u oku Europskoj uniji, a posljednji primjer bilo je blokiranje zajma za Ukrajinu koji je prethodno odobrio u prosincu. Za mnoge za europskim stolom to je bilo prelazak crvene linije.
Potom su uslijedile optužbe da je Budimpešta tijekom rata u Ukrajini održavala kontakte s Moskvom te da je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó tijekom pauza na sastancima Europske unije obavještavao svog ruskog kolegu Sergeja Lavrova.
Ako Orbán doista pobijedi, mišljenja su podijeljena oko toga bi li se s novim mandatom promijenio.
"Dovoljno je pametan, jedan od najpametnijih političara u prostoriji na sastancima Europskog vijeća, da zna gdje su granice", rekao je jedan visoki dužnosnik Europske unije.
"Ne mislim da će se promijeniti", rekao je drugi diplomat. "On je trojanski konj. Cijela poanta Europske unije je povjerenje - temelj Europe je zajedničko djelovanje", zaključio je.
Ovo su opcije o kojima se raspravlja ako Orbán idući mjesec odnese pobjedu:
1. Promjena načina glasanja u Europskoj uniji
Jedna od mogućnosti je proširenje uporabe kvalificirane većine na osjetljiva područja koja trenutačno zahtijevaju jednoglasnost, poput vanjske politike ili dijelova dugoročnog proračuna Europske unije, odnosno višegodišnjeg financijskog okvira.
Europska unija već je i ranije morala biti kreativna zbog Mađarske. Godine 2023., kada su europski čelnici raspravljali o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom, čemu se Budimpešta protivi, tadašnji njemački kancelar Olaf Scholz predložio je da Orbán izađe iz prostorije. Pravila Europske unije naime predviđaju da se jednoglasnost smatra postignutom i ako je jedan čelnik odsutan.
Zašto bi to moglo uspjeti: Trojica diplomata bila su posebno glasna u podršci toj opciji, pri čemu je jedan istaknuo da raste spremnost da se razmotre načini kako bi se odlučivanje u Europskoj uniji učinilo učinkovitijim širim korištenjem kvalificirane većine.
Drugi od te trojice dodao je: "To je nešto za što se ionako zalažemo, neovisno o ovom vrlo konkretnom slučaju Orbána - ako želite reagirati brzo, trebate više odluka koje se donose kvalificiranom većinom".
Zašto to možda ne bi uspjelo: Odmak od jednoglasnosti u većem broju pitanja bio bi ogroman korak, jer je zajedničko djelovanje svih članica jedno od temeljnih načela Europske unije.
2. Fleksibilnija Europa
Opcija koju su spomenula četvorica diplomata jest veće korištenje fleksibilnih formata - od neformalnih "koalicija voljnih" do pojačane suradnje manjih skupina država.
Zašto bi to moglo uspjeti: Format koalicije voljnih "već se događa, do određene mjere, osobito u kontekstu sigurnosnih pitanja kada su uključeni Britanci", rekao je jedan diplomat. "Ali to ne može zamijeniti Europsku uniju kao forum svih 27 članica za razmjenu informacija".
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen već je zagovarala češće korištenje pojačane suradnje među državama koje to žele kako bi se zaobišla jednoglasnost u područjima poput konkurentnosti.
Zašto to možda ne bi uspjelo: Iako je Mađarska, zajedno s Češkom i Slovačkom, izašla iz financijskih aranžmana vezanih uz Ukrajinu, i dalje blokira te napore. Primjerice, kada je riječ o zajmu za Ukrajinu, jedan od akata koji mora biti odobren prije nego što novac bude isplaćen zahtijeva suglasnost svih država članica.
"U slučajevima vrlo hitne potrebe to može biti sredstvo, ali na kraju se svejedno vraća na odluku svih 27", rekao je jedan visoki diplomat. Još dvojica diplomata kritizirala su takve ograničene formate, rekavši da bi oni trebali biti iznimka, a ne novo pravilo.
3. Jača provedba pravila i financijski pritisak
Još jedna mogućnost su agresivnije provedbene mjere, poput dodatnog uskraćivanja europskog novca.
Predsjednik Europskog vijeća António Costa iznio je ideju da je Orbánova blokada zajma za Ukrajinu možda prekršila članak 4. stavak 3. ugovora Europske unije, prema kojem države članice imaju obvezu "iskrene suradnje".
Jedan visoki dužnosnik Komisije rekao je da je primjena članka 4. stavka 3. moguća. Svako kršenje moglo bi dovesti do postupka zbog povrede prava Europske unije koji bi, ako bi Sud Europske unije presudio u korist Komisije, rezultirao financijskim kaznama.
Zašto bi to moglo uspjeti: Dodatna razina takozvane uvjetovanosti, kada Europska unija ograničava ili suspendira pristup fondovima ako neka zemlja krši standarde vladavine prava, već je uključena u prijedlog Komisije za sljedeći dugoročni proračun, o kojem će se pregovarati pod irskim predsjedanjem Vijećem koje počinje u srpnju.
Zašto možda ne bi uspjelo: Savjetnik najvišeg suda Europske unije nedavno je preporučio poništenje odluke Komisije iz 2023. godine kojom je Mađarskoj odmrznuto 10,2 milijarde eura kohezijskih sredstava. Tu odluku osporava i Europski parlament, koji sumnja da je riječ o protuusluzi za to što je Mađarska odustala od veta u pitanjima vezanima uz Ukrajinu. Konačna presuda još nije donesena, ali to pokazuje kakvi se problemi mogu pojaviti kada se sredstva uskraćuju.
"Uvjetovanost se u prošlosti pokazala prilično učinkovitom, ali mora postojati izravna poveznica sa zlouporabom europskih sredstava. Možete blokirati fondove, ali ne možete samo reći da je riječ o političkom pitanju", rekao je jedan diplomat.
Budimpešta je već signalizirala da bi stavila veto na svako strože vezivanje europskih sredstava uz vladavinu prava - ili bi, ako bude potrebno, srušila cijeli proračun.
4. Suspenzija prava glasa
Europski parlament je 2018. aktivirao članak 7 ugovora Europske unije, koji omogućuje suspenziju prava glasa države članice ako krši temeljne vrijednosti Unije.
Zašto bi to moglo uspjeti: Bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis tvrdio je da već samo guranje postupka prema članku 7 može imati učinak. Dok je bio na dužnosti, rekao je, "samo guranje članka 7 stvara pritisak na Mađarsku - postali su jako nervozni".
Zašto možda ne bi uspjelo: Parlament jest pokrenuo članak 7, ali je postupak zapeo jer za suspenziju prava glasa jedne države treba podrška preostalih 26 članica, a Slovačka na to neće pristati.
5. Izbacivanje iz Europske unije
Najdramatičnija, i najmanje realna, opcija je izbacivanje iz Europske unije. Nijedna zemlja nikada nije izbačena iz Europske unije, a sama tema i dalje je tabu.
Zašto bi to moglo uspjeti: Jedan diplomat ukazao je na komentar objavljen na pravnom blogu koji sugerira mogućnost prenamjene izlazne klauzule Europske unije, članka 50. - istog onog kojeg je aktiviralo Ujedinjeno Kraljevstvo kada je pokrenulo Brexit - ili drugih pravnih zaobilaznih rješenja kako bi se "Mađarsku izvelo van".
Diplomat je rekao da to "nije realno, ali je dobra ideja za raspravu", dodajući da se "prije nekoliko godina o tom scenariju govorilo hipotetski, a sada ponovno kruži".
Zašto možda ne bi uspjelo: "Izbacivanje nije predviđeno ugovorima i ne vidim naš interes u tome", rekao je jedan diplomat. "Što bi Mađarska tada učinila? Pala bi u rusku orbitu".