Veleposlanici država članica usuglasili su pregovaračke okvire za obje zemlje, čime se stvaraju uvjeti za prvu međuvladinu konferenciju o pristupanju, koja će se održati u utorak u Bruxellesu.
Na toj će se konferenciji pregovori s obje zemlje proglasiti otvorenima, a nakon toga se kreće s tzv. screeningom, dubinskom analizom zakonodavstva obje zemlje i stupnjem njihove usklađenosti s europskom pravnom stečevinom.
"Vijeće EU-a upravo je dalo pristanak na otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Poduzeli smo važan korak k približavanju zapadnog Balkana Europskoj uniji. To je veliki uspjeh našeg predsjedanja", poručio je preko Twittera češki premijer Petr Fiala.
Prva konferencija o pristupanju prvi je proceduralni korak na dugom putu prema članstvu. Sjeverna Makedonija je kandidat za članstvo u EU već 17 godina. Otvaranje pregovora s tom državom prvo je blokirala Grčka, a blokada je uklonjena tek nakon što je država pristala promijeniti ime iz Makedonija u Sjeverna Makedonija i to joj je omogućilo ulazak u NATO.
Nakon što je apsolvirana grčka blokada pojavila se Bugarska sa svojim zahtjevima koji dovode u pitanje makedonski nacionalni identitet i jezik. Albanija je kolateralna žrtva bugarske blokade jer je tretirana u paketu sa Sjevernom Makedonijom.
Sjeverna Makedonija je prihvatila prijedlog Francuske, koja je u prvoj polovici godine predsjedala Vijećem EU-a. Prijedlog je izglasan u parlamentu bez sudjelovanja opozicije, koja je najavila da neće podržati promjenu ustava kako bi se u njemu spomenulo postojanje bugarske nacionalne manjine u Sjevernoj Makedoniji. Za promjenu ustava potrebna je dvotrećinska većina koju vladajuća koalicija nema bez oporbe.
Bugarska je najavila da neće dopustiti otvaranje prvih poglavlja dok se ne promijeni ustav. Puno građana Sjeverne Makedonija uzelo je bugarske putovnice, koje im omogućuju da putuju i rade u EU-u bez ograničenja. Bugarska to sada koristi kao dokaz da su ti građani zapravo etnički Bugari.