Estonski premijer Kristen Michal rekao je da si ruski predsjednik Vladimir Putin ne može priuštiti završetak rata u Ukrajini, pozvao je EU da odblokira 90 milijardi eura pomoći i više ulaže u obranu.
Iako Michal kaže da ne tvrdi kako razumije Putina, smatra da logika diktature objašnjava nastavak ruske agresije, čak i dok se vode pregovori.
"Trenutačno Putin ima više ljudi pod oružjem nego na početku rata", rekao je Michal. "Ako bi prestao ubijati u Ukrajini, što bi učinio s njima?"
"U Rusiji se slavi heroj. Ako stane – pada", dodao je. Michal je upozorio da bi prerani mir bez čvrstih sigurnosnih jamstava mogao stvoriti nestabilnost ne samo unutar Rusije nego i diljem Europe.
Njegovi komentari dolaze u trenutku kada je plan EU-a za mobilizaciju 90 milijardi eura potpore Ukrajini i dalje politički blokiran.
Michal je uvjeren da će predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa pronaći alternativne načine za odblokiranje sredstava.
"Imaju različite planove kako isporučiti novac", rekao je. Osvrnuo se i na govor europskih čelnika u Kijevu. Na pitanje što ti planovi podrazumijevaju, Michal nije želio pojasniti. "Oni će reći", rekao je za Euronews, naglasio je da su ulozi veliki.
"Ako Europa ne može donositi ovako velike odluke koje utječu na našu sigurnost, onda će vjerojatno biti mnogo rasprava o tome kako Europa uopće donosi odluke", rekao je.
Na temu zamrznute ruske imovine, o kojoj se često govori kao potencijalnom izvoru pomoći Ukrajini, Michal je inzistirao da je i to opcija.
"I dalje je zamrznuta, što je dobra stvar", rekao je. Napomenuo je da su se produljenja sankcija nekad morala obnavljati svakih šest mjeseci, dok su sada čvršće "zaključana".
No istaknuo je da se obveza od 90 milijardi eura mora ispuniti bez obzira na protivljenje Mađarske i Slovačke.
Michal se osvrnuo i na stav mađarskog premijera Viktora Orbána prema Rusiji, rekao je da je drugim čelnicima država članica EU-a i dalje nejasan. "On točno zna da nitko ne razumije njegov stav da bismo europsku sigurnost trebali tražiti od diktatora iz Rusije", rekao je Michal.
Dodao je da bi predstojeći mađarski izbori mogli biti prekretnica, dok se istodobno sve više raspravlja o tome treba li EU prijeći na centraliziranije donošenje odluka, osobito u području sigurnosti. Spomenuo je i ideju pojačane suradnje koja bi uključivala i saveznike izvan EU-a, poput Norveške, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade i Islanda.
"Europa treba više ulagati u sigurnost", rekao je. Estonija ove godine za obranu izdvaja 5,4 posto BDP-a, što je među najvišim razinama u NATO-u.
"Ovo nije lako", rekao je Michal. "Ali znam da će moji unuci živjeti u miru jer naš susjed zna da smo ozbiljni."
Odbacujući retoriku koja Europu prikazuje slabom ili u opadanju, Michal je poručio da će, ako kontinent ispuni obrambene obveze, biti "u boljem položaju za pet, sedam, deset godina".