Ako Rusija napadne baltičke države, NATO će uzvratiti udarima duboko na ruski teritorij, upozorio je estonski šef diplomacije, poručivši da su strahovi od brzog ruskog prodora neutemeljeni.
Dodao je da bi baltičke države - Estonija, Latvija i Litva odbile svakog napadača, nakon čega bi uzvratile žestokim protunapadom na ruski teritorij.
"Prenijet ćemo rat u Rusiju i izvesti duboke udare unutar njihovog teritorija. Točno znamo što treba učiniti. Zato sada ubrzavamo ulaganja i razvijamo svoje sposobnosti… zato ulažemo 5 posto BDP-a u obranu u našoj regiji", rekao je Margus Tsahkna, ministar vanjskih poslova Estonije za The Telegraph.
Osvrnuo se i na zabrinutost dijela obrambenih analitičara da bi Rusija, nakon rata u Ukrajini, mogla napasti i djelomično okupirati neku baltičku državu, kao test odlučnosti NATO-a.
U jednoj nedavnoj ratnoj simulaciji, koju su zamislili bivši dužnosnici NATO-a i njemačke vojske, Rusija je napala Litvu i ostvarila većinu svojih ciljeva u samo nekoliko dana. Narva, estonski grad blizu ruske granice, također je identificiran kao moguća meta invazije. No Tsahkna je rekao da su takvi scenariji zastarjeli jer su baltičke države znatno povećale obrambenu potrošnju i više su nego sposobne suprotstaviti se Rusiji.
"Raniji planovi svodili su se na to da 'ako Rusija dođe, NATO će na kraju dobiti rat'. U tom slučaju nijedan Estonac ne bi ostao. Zato nas takvi planovi ne zanimaju", rekao je Tsahkna. "Ne možemo dopustiti Rusiji da uđe u baltičke države pa tek onda uzvratiti."
Simulacija izazvala bijes na Baltiku
Simulacija o Litvi, koju je organizirao njemački list Die Welt, izazvala je velike kontroverze jer je Rusija iz nje izašla kao jasni pobjednik, dok je NATO ostao paraliziran neodlučnošću. Tijekom simulacije SAD je odbio aktivirati Članak 5 zbog straha da bi to moglo potaknuti treći svjetski rat. Njemačka također nije uspjela odbiti ruske snage unatoč tome što u Litvi ima raspoređenu brigadu.
Simulacija je predviđala da bi Rusija invaziju opravdala izmišljanjem "humanitarne krize", slično taktici kojom je tvrdila da je napad na Ukrajinu pokrenut radi zaštite potlačenih manjina.
Ishod simulacije razljutio je baltičke čelnike jer je uvelike polazio od pretpostavke da se ne bi mogli učinkovito suprotstaviti invaziji.
"Takvi scenariji su, iskreno, uvredljivi za zemlje na prvoj liniji, koje se prečesto prikazuje kao pasivne objekte, a ne kao subjekte s vlastitim kapacitetima djelovanja", poručio je Sven Sakkov, estonski veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu.