Ibrahim Kalin, koji je i Erdoganov glavni savjetnik za vanjsku politiku, razgovarao je sa švedskim, finskim, njemačkim, britanskim i američkim kolegama o predloženom proširenju NATO-a, objavio je ured turskog predsjednika.
"Naglašeno je da napredak u procesu neće biti moguć ako očekivanja Turske ne budu ispunjena", navodi se u priopćenju.
Sjevernoatlantsko vijeće, glavno političko tijelo NATO-a, ne može započeti proces pristupanja Švedske i Finske NATO-u zbog turskog protivljenja, piše dpa.
Švedska i Finska službeno su podnijele zahtjeve za članstvo u NATO-u glavnom tajniku Jensu Stoltenbergu na internetskoj video ceremoniji ranije u srijedu.
Turski predsjednik Erdogan rekao je da Ankara nije u stanju prihvatiti predloženo proširenje saveza koje bi ugrozilo sigurnost samog NATO-a, ponovivši svoje tvrdnje da Švedska i Finska podržavaju terorizam zbog navodne podrške zabranjenoj Radničkoj partiji Kurdistana (PKK) i kurdskoj miliciji Jedinice narodne obrane (YPG) u Siriji, protiv kojih ratuje Ankara.
Turska smatra PKK i YPG terorističkim grupama i smatra ih egzistencijalnom prijetnjom nacionalnoj sigurnosti te se često s njima sukobljava uz granicu Turske sa Sirijom i Irakom.
S druge strane SAD surađuje s YPG-om u Siriji i smatra ga ključnim saveznikom u borbi protiv Islamske države.
Kao odgovor na tursku vojnu ofenzivu protiv YPG-a 2019., Švedska, Finska i Njemačka, između ostalih, uvele su ograničenja na izvoz oružja u Tursku.
Finska i Švedska odlučile su podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu, a podrška javnosti u obje zemlje ubrzala je donošenje odluke.
Jens Stoltenberg je rekao da će savez procijeniti kandidaturu za članstvo što je prije moguće, ali je naglasio da se sigurnosni interesi svih saveznika "moraju uzeti u obzir", referirajući se na prigovore Turske.