Rat na Bliskom istoku izazvao je energetsku krizu veću od one iz 1970-ih, upozoravaju stručnjaci.
U sukobu na Bliskom istoku dosad je oštećeno ili uništeno 40 energetskih postrojenja. Izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol izjavio je da su problemi s nestašicom goriva već nadmašili prethodne krize. "Situacija je vrlo ozbiljna", rekao je u ponedjeljak u obraćanju Nacionalnom klubu novinara.
Čak i ako bi se odmah postigao mir, posljedice bi se i dalje osjećale zbog razmjera štete, upozorio je. "Trebat će vremena da se vratimo na stanje kakvo je bilo prije početka rata", rekao je i poručio da je sadašnja kriza već nadmašila naftne krize iz 1970-ih, prenosi australski ABC.
"Tada je svijet u svakoj od kriza gubio oko pet milijuna barela dnevno. Danas gubimo 11 milijuna barela dnevno, što je više nego dva velika naftna šoka zajedno", dodao je.
Problemi s opskrbom zahvatili su i druge resurse, uključujući gnojiva, petrokemikalije i helij. Pogođeno je i tržište plina. "Nakon ruske invazije na Ukrajinu izgubili smo 75 milijardi kubičnih metara plina, osobito u Europi. Sada smo zbog ove krize izgubili oko 140 milijardi kubičnih metara", rekao je.
Hormuški tjesnac, kroz koji inače prolazi oko 20 posto svjetske opskrbe naftom, praktički je zatvoren zbog sukoba povezanog s Iranom. Australski ministar energetike Chris Bowen potvrdio je u nedjelju da je šest isporuka goriva, planiranih za dolazak od sredine sljedećeg mjeseca, otkazano ili odgođeno.
Rekao je da će doći do određenih poremećaja u opskrbi, ali i da su dio isporuka već nadomjestili uvoznici i rafinerije. Ranije ovog mjeseca članice agencije dogovorile su puštanje 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi.
Birol je rekao da su cijene goriva nakon te objave kratko pale, ali su se ubrzo ponovno oporavile. Dodao je da se razmatra dodatno puštanje nafte i goriva iz rezervi, ali da će se odluka donijeti u dogovoru sa svjetskim čelnicima. "Ako bude potrebno, naravno da ćemo to učiniti, ali pratit ćemo stanje, analizirati tržište i razgovarati s državama članicama", rekao je.
Upozorio je da to nije trajno rješenje krize, ali može ublažiti pritisak na cijene i opskrbu. Australski premijer Anthony Albanese potvrdio je da je razgovarao sa singapurskim premijerom Laurenceom Wongom. Dvojica čelnika izrazila su "duboku zabrinutost" zbog situacije na Bliskom istoku i njezina utjecaja na opskrbne lance.
"Obvezujemo se na jačanje otpornosti opskrbnih lanaca energijom, uključujući produbljivanje regionalne suradnje, ubrzanje energetske tranzicije, uklanjanje neopravdanih ograničenja uvoza i izvoza te očuvanje otvorene trgovine", navodi se u zajedničkoj izjavi.
Najavljena je i ubrzana dinamika pregovora o trgovinskom sporazumu za ključne zalihe. Birol je rekao da azijski čelnici i tržišta bolje razumiju razmjere štete za globalnu opskrbu gorivom. "U Europi se učinci krize još uvijek ne razumiju u potpunosti, dok je Azija na prvoj liniji", rekao je. Dodao je da Azija u velikoj mjeri ovisi o Hormuškom tjesnacu.
Pozvao je vlade i građane na smanjenje potrošnje goriva, ali i upozorio na oprez pri uvođenju novih poreza ili nameta. "Investitori u energetiku su poput leptira: kad se uplaše, odlete", upozorio je. Birol je izrazio nadu da kompanije neće reagirati pohlepno, nego će podržati napore svojih vlada.
Istaknuo je da je važno osigurati predvidive uvjete za ulaganja, ali i da dio dobiti treba pripasti građanima, koje je nazvao "stvarnim vlasnicima resursa".