To je za 6,8 posto više od ovogodišnjeg kako bi se platile ranije preuzete obveze, a u proračun su uključeni i administrativni troškovi za Hrvatsku. U prijedlog proračuna uvršten je i broj ljudi koji će se zaposliti u europskim institucijama vezano uz pristupanje Hrvatske. Prema tome prijedlogu, Europsko vijeće i Vijeće EU-a treba 46 ljudi, Europska komisija 142, Europski sud pravde 63, Revizorski sud 13, Gospodarski i socijalni odbor 10 i Odbor regija 6 ljudi.
Ukupno je to 280 ljudi za koliko bi se sljedeće godine povećala europska administracija vezano uz pristupanje Hrvatske. Povjerenik za proračun Janusz Lewandowski, koji je predstavio prijedlog proračuna, rekao je da su u planirane troškove, što se hrvatskog pristupanja tiče, uključeni samo administrativni troškovi, ne i iznosi koje Hrvatska treba dobiti iz europskog proračuna jer će se to napraviti kao amandmani na proračun nakon što se završi proces ratifikacije Ugovora o pristupanju Hrvatske.
>> Josipović: Izvješće Europske komisije je povoljno i poticajno
"Što se Hrvatske tiče, u prijedlogu proračuna imamo brojke vezano za administrativne troškove pristupanja Hrvatske. Ostale brojke, oko 680 milijuna eura, pojavit će se kao amandmani na proračun nakon što se okonča ratifikacija pristupnog ugovora, prije toga nemamo mandat da napravimo", rekao je Lewandowski. Komisija je predložila proračun za sljedeću godinu izražen u obvezama od 150,9 milijardi eura, što je povećanje od dva posto u odnosu na ovogodišnji proračun i riječ je nominalnom povećanju jer je tolika sadašnja stopa inflacije. Proračun izražene u stvarnim plaćanjima predložen je u iznosu od 137,9 milijardi eura, što je 6,8 posto više od ovogodišnjeg proračuna.
Više zemalja članica protive se takvom povećanju, tvrdeći da se u vremenima krize i proračunskih rezova u državama članicama mora smanjiti i europski proračun. Europska komisija s druge strane ističe da je to potpuno izokretanje stvarnosti, jer je tu riječ o plaćanju ranije preuzetih obveza koje su izglasale same države članice.
>> Milanović ne odustaje od Linića i Čačića u Ini: 'Primjedba EK je čudna, pa to svi rade!'
Europski se proračun izražava na dva načina, kroz preuzete obveze i kroz stvarna plaćanja. Prijedlog proračuna za sljedeću godinu izražen u obvezama iznosi 150,9 milijardi eura, što je povećanje od dva posto u odnosu na ovogodišnji proračun i riječ je nominalnom povećanju jer je tolika sadašnja stopa inflacije. Povećanje od 6,8 posto odnosi se na stvarna plaćanja, na ono što će doista biti plaćeno sljedeće godine.
Razlika između obveza i stvarnih plaćanja može se objasniti na sljedeći način: Europska unija odluči financirati most u nekoj zemlji članici u određenom iznosu, čija gradnja traje tri godine. Taj iznos neće biti plaćen u istoj proračunskoj godini u kojoj je sklopljen ugovor i neće se naći u proračunu pod stavkom stvarna plaćanja nego kao obveza. Dio obveza bit će plaćen u prvoj, dio u drugoj godini, a u pravilu najveći dio dolazi na kraju kada se projekt se dovrši. Stoga su, zapravo, obveze sutrašnja stvarna plaćanja, a stvarna plaćanja su jučerašnje obveze.
>> EK: Hrvatska na pravom putu, napredak i u pravosuđu
Proteklih godina, svake se godine povećavao proračun izražen kroz obveze više nego kroz stvarna plaćanja tako da su sada na naplatu došle ranije preuzete obveze.
S izbijanjem krize, tijela u čijoj je nadležnost europski proračun - Vijeće i Parlament, stalno su rezali prijedloge Komisije u pogledu stvarnih plaćanja zbog čega je puno računa ostalo neplaćeno. Budući da je riječ o zadnjoj proračunskoj godini iz Višegodišnjeg proračunskog razdoblja 2007-2013 i s obzirom na to europski proračun prema Ugovoru mora biti uravnotežen, dakle bez deficita, Komisija nema drugog izbora nego povećati stavku stvarnih plaćanja kako bi se platili ranije preuzete obveze i zaostali računi. (Hina)