Odluka kako će Nikola Tesla krasiti hrvatsku stranu eurokovanica nije dobro primljena u Srbiji. Iz narodne banke Srbije najavili su žalbu institucijama Europske unije. Tvrde da Hrvatska time prisvaja kulturno i znanstveno naslijeđe srpskog naroda.
Premijer Andrej Plenković danas je rekao kako nikoga nikome ne uzimamo.
"Nego smatramo da je Nikola Tesla, naravno bez obzira što je u smislu nacionalnosti Srbin, dapače to je još jedna velika gesta Hrvatske i ja vidim to samo kao plus, a njegova veličina je neupitna", poručio je premijer.
Slobodnijeg izričaja bio je predsjednik Milanović iz Oklaja.
"Tesla je proveo manje vremena u Srbiji nego ja u Oklaju danas. Evo tu smo negdje", komentirao je Zoran Milanović.
Potpredsjednik vlade Boris Milošević putem društvenih mreža poručio je da je Tesla simbol koji Srbe i Hrvate spaja sa cijelim svijetom.
Ponosni prije svega su i stanovnici Teslina rodnog Smiljana.
"Vidimo nekakve medijske reakcije. Svojataju ga svi. Mislim da je to isto opravdano. Mogu sutra i Amerikanci reći da su eto i oni zaslužni za neke stvari“, kaže Marko Kapular iz Smiljana.
"Postoje ljudi koji nisu ničiji, a Nikola Tesla je upravo takav. On nije Hrvat, on pripada pravoslavnoj vjeri, ali u principu on je nadmašio sve te nacionalizme", smatra Miodrag Šarac.
Kao građanina cijelog svijeta vidi ga i ravnateljica memorijalnog centra Nikole Tesle.
"I nitko ga ne treba svojatati. On je uvijek bio zaista svoj tako da su takve retorike apsolutno nepotrebne", objašnjava Tanja Kolak, ravnateljica Muzeja Like Gospić.
Gdje je sve bio?
Teslin lik našao se na jugoslavenskim novčanicama još 1970. godine, kasnije i na srbijanskim dinarima, a Hrvatska narodna banka izdala je i prigodnu kovanicu povodom 150. obljetnice njegova rođenja, podsjetio je reporter Nove TV Dalibor Špadina.
"Ovo nekakvo negiranje mi je zaista čudno ja s druge strane mislim potpuno suprotno da bi trebali biti ponosni da je Hrvatska stavila Nikolu Teslu", čudi se ministar Radovan Fuchs.
Srbija ne može uložiti žalbu jer nije članica Europske unije. A same članice mogu se žaliti jedino kada bi dizajn kovanice bio neprimjeren i izazvao nepovoljne reakcije njihovih građana.
Može li Tesla na hrvatski euro? Europska komisija odgovorila na žalbe Srbije
O izgledu nacionalne strane eurokovanica odlučuje država koja uvodi euro pri čemu mora voditi računa o činjenici da su eurokovanice u optjecaju na cijelom europodručju, a ne samo u državi članici izdavateljici, rekla je u petak glasnogovornica Komisije Dana Spinant.
"To je stvar zemlje koja uvodi euro", rekla je glasnogovornica Spinant odgovarajući na upit novinara o najavama Srbije da će se žaliti ako Hrvatska na jednoj od kovanica stavi lik Nikole Tesle.
Glasnogovornica Spinant se pritom ogradila da govori “na prvu” bez konzultacija sa službama Komisije.
Međutim, prema Uredbi Vijeća o apoenima i tehničkim specifikacijama eurokovanica namijenjenih za optjecaj iz lipnja 2014. o “ dizajnu na nacionalnoj strani eurokovanica odlučuje svaka država članica čija je valuta euro” i da pritom treba voditi računa o činjenici da su eurokovanice u optjecaju na cijelom europodručju, a ne samo u državi članici izdavateljici.
Sve kovanice eura imaju jednu zajedničku, europsku stranu, a druga je nacionalna.
Kako bi se osiguralo da su kovanice i s njihove nacionalne strane odmah prepoznatljive kao eurokovanice, one moraju imati 12 zvjezdica koje okružuju nacionalni dizajn, uključujući oznaku godine i ime države izdavateljice.
Svaka država izdavateljica podnosi nacrte dizajna optjecajnih kovanica Vijeću, Komisiji i ostalim državama članicama čija je valuta euro u načelu najmanje tri mjeseca prije planiranog datuma izdavanja.
Ako u roku od tjedan dana od podnošenja nacrta dizajna Vijeću nije dostavljeno obrazloženo mišljenje ili negativna ocjena, smatra se da je Vijeće donijelo odluku o odobrenju dizajna, sljedeći dan po isteku sedmodnevnog roka. Pri tome, države članice EU-a koje nisu u eurozoni, nemaju pravo glasa.
U rečenom roku svaka svaka država članica eurozone može obrazloženim mišljenjem upućenim Vijeću i Komisiji uložiti prigovor na nacrt dizajna koji je predložila država članica izdavateljica ako bi nacrt dizajna vjerojatno izazvao nepovoljne reakcije njezinih građana.
Komisija također može dati negativnu ocjenu ako nacrt dizajna ne poštuje tehničke zahtjeve navedene u Uredbi.
Dizajni koji se upotrebljavaju za nacionalne strane redovitih kovanica smiju se mijenjati samo jednom u 15 godina, osim kada su u pitanju promjene koje su potrebne kako bi se spriječilo krivotvorenje valute.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr