Predsjednički izbori održani su u sjeni rata u Gazi i teške ekonomske krize u zemlji, ali al-Sissijeva pobjeda nije došla u pitanje. Prema egipatskom ustavu, to bi mu trebao biti posljednji mandat na čelu države.
Prema šefu izbornog povjerenstva Hazemu Badawiju, odaziv birača iznosio je 66,8 posto.
Tjednima uoči izbora, vlasti su pozvale ljude da masovno izađu na izbore pošto su prošli izbori 2018. bili kritizirani zbog niske izlaznosti, oko 40 posto.
Egipat ima 106 milijuna stanovnika. Između 10. i 12. prosinca glasalo je više od 44 milijuna stanovnika od kojih je njih više od 39 milijuna dalo svoj glas al-Sissiju.
"Nije bilo nikakvih kršenja ili neregularnosti koje bi okaljale izborni proces", rekao je Badawi.
Vojska je 2013. pod vodstvom al-Sissija svrgnula Mohameda Morsija, demokratski izabranog predsjednika iz redova radikalnog islama koji je podijelio zemlju.
Al-Sissi je i 2014. te 2018. odnio uvjerljivu pobjedu. Njegovi pristaše na njega gledaju kao na zalog stabilnosti u turbulentnoj regiji, posebice nakon kaosa "revolucije" iz 2011. koja je urodila padom Hosnija Mubaraka nakon 30 godina vladavine.
Kritičari mu predbacuju pogoršanje gospodarske situacije i nedostatak građanskih sloboda. Inflacija u zemlji se trenutno kreće oko 36,4 posto.