Kao i uvijek kad se pojave novi sukobi na Bliskom istoku, smjer cijena nafte prvo je pitanje koje se mota po glavama mnogih analitičara.
Tržište je na najnoviji sukob Hamasa i Izraela reagiralo blago te je cijena sirove nafte skočila za pet posto. Stručnjaci kažu da bi tako trebalo i ostati, jedino ako ne dođe do znatnije eskalacije sukoba izvan Izraela i Gaze ili ako dužnosnici u Bidenovoj administraciji odluče ponovno početi s provedbom američkih sankcija na iranski izvoz nafte, koje su tiho prestali provoditi krajem 2022. godine, piše Telegraph.
Budući da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao kopnenu kampanju za iskorjenjivanje Hamasa, a predsjednik Joe Biden obećao punu potporu SAD-a, postavljaju se i druga pitanja o regionalnoj i globalnoj energetskoj sigurnosti.
U cijeloj situaciji treba pratiti aktivnosti Katra, koji Aziji, Europi i Velikoj Britaniji izvozi ukapljeni prirodni plin. A pitanja o Katru proizlaze uglavnom iz njegovih jakih veza s Hamasom i Iranom, koji služi kao glavni financijaš i sponzor Hamasa.
Hamas ima svoj glavni ured u glavnom gradu Katra, Dohi, a dobar dio sredstava dobiva od katarske vlade. Prema Zakladi za obranu demokracija, Katar je Hamasu proteklih godina davao između 360 i 480 milijuna dolara godišnje, što je omogućilo financiranje socijalnih usluga i jačanje kontrole te terorističke skupine na vlasti u Gazi.
Snažne veze Katra s Hamasom i Iranom izazivaju zabrinutost da bi se mogao uplesti u odgovor Izraela i SAD-a na terorističke napade.
Veze Katra s Iranom bile su razlog zašto su SAD-a i Iran pristali da se banke u Dohi izaberu za 6 milijardi dolara koje je Bidenova administracija pustila iranskoj vladi u sklopu razmjene talaca između dviju zemalja u rujnu, piše Telegraph.
Nakon Hamasovih napada na Izrael tih 6 milijardi dolara postalo je žarište kritika za Bidenovu vladu, uz optužbe da je Iran koristio novac za financiranje Hamasovih operacija. New York Times u četvrtak je izvijestio da je, nakon višednevnih pregovora, katarska vlada pristala ponovno zamrznuti ta sredstva i zabraniti iranskoj vladi pristup njima.
Upitan o sporazumu s Katrom, američki državni tajnik Anthony Blinken nije to otvoreno potvrdio, ali je ustvrdio da "nijedno od sredstava koja su sada otišla u Katar zapravo nije potrošeno niti im je na bilo koji način pristupio Iran".
Nakon što je ruska invazija na Ukrajinu dovela do preslagivanja pozicija na svjetskom energetskom tržištu, Katar je postao jedan od glavnih igrača na tržištu ukapljenog plina i bilo kakvo remećenje katarskog plinskog biznisa znatno bi utjecao na ekonomske prilike u Aziji i Europi.