Christian Schmidt, koji je dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH preuzeo početkom kolovoza, trebao bi ovog tjedna prvi put u toj ulozi izvijestiti Vijeće sigurnosti UN-a o stanju u toj zemlji u kojoj već mjesecima traje kriza prouzročena planovima člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da Republiku Srpsku učini de facto nezavisnom tvorevinom tako što će proglasiti nezakonitim neke od središnjih državnih institucija poput vojske, pravosudnih tijela i carinske uprave.
Mandat visokog predstavnika u BiH, koji ima zadaću nadzirati provedbu civilnog dijela Daytonskog sporazuma, uz ostalo, podrazumijeva podnošenje redovitog šestomjesečnog izvještaja Vijeću sigurnosti UN-a.
Taj se dokument, šezdeseti po redu od uspostave Ureda visokog predstavnika (OHR), pred Vijećem sigurnosti UN-a treba naći ovog tjedna, no sjednica planirana za utorak odgođena je uz naznaku kako bi mogla uslijediti u srijedu.
Prema dostupnim informacijama, problem je napravila Rusija, koja osporava zakonitost Schmidtova imenovanja i ne priznaje ga kao visokog predstavnika.
Prijete opasni sukobi
OHR na svojim mrežnim stranicama do utorka nije objavio izvještaj, kako je to uobičajeno, no lokalni mediji prenijeli su izvatke iz kojih je razvidno da Schmidt smatra kako je stanje u BiH postalo dramatično te da zemlji prijete opasni sukobi.
"BiH se suočava s najvećom prijetnjom po opstanak nakon rata", stoji na početku izvještaja uz jasno adresiranje krivnje za takvo stanje.
Schmidt je naveo kako su vlasti Republike Srpske predvođene članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom te koje "predstavljaju stalni i ozbiljni izazov" za Daytonski sporazum.
Istaknuo je kako su postupci vlasti tog entiteta opasnost za mir i stabilnost ne samo u BiH nego i u regiji te da će, ne uslijedi li reakcija međunarodne zajednice, to ugroziti, odnosno "poništiti" sporazum na temelju kojega je okončan troipolgodišnji rat u BiH.
U dijelovima izvještaja, čije je preslike objavio portal Klix, Schmidt posebice upozorava Vijeće sigurnosti UN-a na to koliko je opasna Dodikova nakana da ugrozi funkcioniranje oružanih snaga BiH uspostavljenih donošenjem državnog zakona o obrani iz 2005. godine.
"Taj bi postupak vratio sat unatrag za 15 godina samo na planu reforme obrane", napisao je Schmidt, podsjećajući kako Dodik najavljuje i dalje opasne korake, poput stavljanja izvan zakona u RS-u državnih sigurnosnih agencija, kao i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV), koje ima isključive ovlasti imenovati sve suce i tužitelje u zemlji.
Odcjepljenje Republike Srpske
Sam Dodik u ponedjeljak je potvrdio kako do sredine studenog Narodnoj skupštini RS planira poslati na usvajanje prijedloge zakona kojima će provesti te nakane.
"Ukratko, Dodik želi povući RS iz ustavnog poretka koji je uspostavljen prema Aneksu 4 Općeg okvirnog sporazuma za mir", upozorio je Schmidt pojašnjavajući kako su to koraci koji zapravo znače odcjepljenje RS-a od BiH bez formalnog proglašenja te činjenice.
Zaključio je kako je sada sasvim jasno da vlasti RS-a "ozbiljno krše" Daytonski sporazum i to su pripravne nastaviti raditi i dalje do razine kada će šteta biti "nepopravljiva".
"Ignoriranje ili umanjivanje značaja ovakvog stanja stvari moglo bi imati opasne implikacije za regiju, a i šire", upozorio je Schmidt.