Neposredno uoči Nove godine 2024., dok su se mnogi Rusi pripremali za slavlje, 21-godišnji student računalnih znanosti u Moskvi primio je jezivu čestitku. "Sudbina te uporno čuva od kaznenog progona i vojske. Nadam se da će ti sve uspjeti", rekao je glas s druge strane, a zatim dodao: "Ne zaboravi svoju domovinu. I dijeli više informacija."
Ovaj poziv samo je dio baze tekstualnih poruka i snimljenih razgovora koje je student, kojeg je Politico zbog sigurnosti nazvao Ivan, podijelio s javnošću. Ovi dokumenti razotkrivaju kako ruske službe (FSB) vrbuju, prisiljavaju i upravljaju doušnicima u trenutku kada Kremlj širi kampanju sabotaže i špijunaže diljem Europe.
Taktika "dobrog i lošeg policajca"
Ivanova kalvarija počela je u ljeto 2023. na moskovskom aerodromu Šeremetjevo. Agenti u civilu presreli su ga odmah nakon izlaska iz aviona, oduzeli mu putovnicu i mobitel te ga suočili s izborom: postati doušnik ili ići u zatvor na 15 godina zbog sudjelovanja u "ekstremističkoj" oporbenoj grupi Vesna.
Nakon što je pod pritiskom pristao, Ivana su preuzela dva agenta:
- "Dobar policajac": Vitak i susretljiv, davao mu je obiteljske savjete, nudio pomoć oko studija i obećao da će ga zaštititi od mobilizacije i slanja na front u Ukrajinu. "Nitko te neće odvesti u vojsku, sve je pod mojom kontrolom", pisao mu je.
- "Loš policajac": Krupan i agresivan, zadužen za zastrašivanje. "Nemoj me praviti budalom. Imamo zajednički posao, a ti ne pokazuješ želju za suradnjom", stajalo je u jednoj od prijetećih poruka.
Istraga otkriva da ruske službe nisu zainteresirane samo za ruske oporbenjake u egzilu. Agenti su od Ivana tražili detalje o svima koji pomažu emigrantima u Europi - od učitelja jezika do službenika u ministarstvima vanjskih poslova europskih država.
"Saznaj tko je u Europi, u kojoj zemlji i tko im pomaže, uključujući specijalizirane organizacije", glasila je jedna od zapovijedi. Kada je Ivan javio za prosvjed protiv rata u Berlinu u studenom 2024., agent je poludio: "Piši izvještaj, opisuj detaljno! Nemoj da te moram ganjati."
Slučaj u Poljskoj: Špijuniranje unutar studentskih klupa
Stručnjak za ruske službe Andrej Soldatov ističe da Moskva gradi dugoročne mreže doušnika. To potvrđuje i slučaj Igora Rogova, prognanog aktivista kojem se u Poljskoj sudilo pod optužbom da je špijunirao kolege studente, poljske dužnosnike i profesore koji su pomagali izbjeglicama. Rogov je, prema optužnici, vrbovan u Rusiji godinama prije odlaska u egzil.
Cilj je dvostruk:
- Prikupljanje informacija o lokacijama i ranjivostima kritičara Kremlja.
- Sijanje nepovjerenja: Kada doušnik bude razotkriven, stvara se paranoja unutar oporbenih krugova i narušava odnos s državama domaćinima.
Dvostruka igra i bijeg u Španjolsku
Ivan je od početka igrao opasnu dvostruku igru. Povjerio se jednom od aktivista koje je trebao špijunirati, Aleksandru Kaševarovu, te su zajedno smišljali bezopasne ili lažne informacije koje bi Ivan slao agentima. Dok je kupovao vrijeme, Ivan je tajno pripremao bijeg.
Početkom 2025. uspio je pobjeći iz Rusije i preko zaobilaznih ruta stići do Španjolske, gdje trenutno čeka azil. Njegovi rukovoditelji u početku nisu ni shvatili da je otišao. "Počinješ me umarati. Javi se brzo", pisali su mu mjesecima nakon što je već bio na sigurnom, prije nego što je linija konačno utihnula.
"Glupo je očekivati da svi budu heroji", poručuje Ivan, dodajući kako ne krivi one koji pod pritiskom ipak postanu doušnici. Europski stručnjaci upozoravaju da je najbolja obrana od ovakvih aktivnosti integracija ruskih egzilanta, jer izolacija i sumnjičavost samo idu na ruku FSB-u.