Američki predsjednik Donald Trump rekao je da su i ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazili želju za mirom u odvojenim telefonskim razgovorima s njim u srijedu te da je naredio najvišim dužnosnicima SAD-a da započnu razgovore o okončanju rata u Ukrajini.
Telefonski razgovori uslijedili su nakon što je Trumpov ministar obrane ranije rekao da će Kijev morati odustati od svojih dugogodišnjih ciljeva pridruživanja vojnom savezu NATO-a i povrata svojeg teritorija koji je zauzela Rusija, signalizirajući dramatičnu promjenu u pristupu Washingtona sukobu.
Nakon što je razgovarao s Putinom više od sat vremena, Trump je rekao da ruski čelnik, koji je pokrenuo invaziju Ukrajine punog opsega 2022., želi da se rat završi te da su razgovarali o "postizanju prekida vatre u ne tako dalekoj budućnosti".
"On želi da to završi. Ne želi da to završi i da se onda borbe nastave šest mjeseci kasnije", rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu. "Mislim da smo na putu da postignemo mir. Mislim da predsjednik Putin želi mir, predsjednik Zelenski želi mir i ja želim mir. Samo želim vidjeti da se ljudi prestanu ubijati", dodao je.
Trump je i prije tvrdio da će brzo okončati rat u Ukrajini, ne navodeći točno kako bi to postigao.
Kremlj je priopćio da su se Putin i Trump dogovorili o susretu te da je Putin pozvao Trumpa da posjeti Moskvu. Trump je rekao da će se njihov prvi sastanak vjerojatno održati uskoro u Saudijskoj Arabiji.
U objavi na svojoj platformi na društvenim medijima rekao je da će državni tajnik Marco Rubio, direktor CIA-je John Ratcliffe, savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz i izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff pregovarati o okončanju rata.
Trump i Zelenski razgovarali su nakon Trumpova razgovora s Putinom, a iz ukrajinskog ureda rekli su da je razgovor trajao oko sat vremena.
"Imao sam važan razgovor (s Trumpom). Razgovarali smo o prilikama za postizanje mira, razgovarali o našoj spremnosti da radimo zajedno... i o tehnološkim mogućnostima Ukrajine... uključujući dronove i druge napredne industrije", napisao je Zelenski na platformi X.
Mirovni pregovori u Ukrajini nisu održani od prvih mjeseci sukoba, koji se sada približava trećoj godišnjici. Trumpov prethodnik, Joe Biden, odobrio je milijarde dolara vojne i druge pomoći Kijevu te nije imao izravan kontakt s Putinom nakon ruske invazije.
Rusija je okupirala oko petine teritorija Ukrajine i traži od Kijeva da ustupi još teritorija te da bude trajno neutralan prema bilo kakvom mirovnom sporazumu.
Ukrajina zahtijeva da se Rusija povuče s osvojenog teritorija i kaže da mora dobiti članstvo u NATO-u ili ekvivalentna sigurnosna jamstva kako bi spriječila Moskvu od ponovnog napada.
Europske sile, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku, u srijedu su izjavile da moraju biti dio svih budućih pregovora o sudbini Ukrajine, naglašavajući da bi samo pravedan sporazum sa sigurnosnim jamstvima osigurao trajni mir. Rekli su da su spremni pojačati potporu Ukrajini i staviti je u poziciju snage.
Ranije u srijedu američki ministar obrane Pete Hegseth dao je dosad najiskreniju izjavu nove administracije o pristupu ratu. Rekao je da se Kijev ne može realno nadati povratku na prethodne granice ili pridruživanju NATO-u.
"Želimo, kao i vi, suverenu i prosperitetnu Ukrajinu. Ali moramo početi priznavanjem da je povratak na granice Ukrajine prije 2014. nerealan cilj", rekao je Hegseth na sastanku u sjedištu NATO-a u Bruxellesu. "Težnja za tim iluzornim ciljem samo će produžiti rat i uzrokovati više patnje."
Rusija je 2014. godine anektirala Krim, koji Ukrajina i mnoge zapadne zemlje smatraju okupiranim ukrajinskim teritorijem.
Hegseth je rekao da svaki trajan mir mora uključivati "snažna sigurnosna jamstva kako bi se osiguralo da rat neće ponovno početi". No, rekao je da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini kao dio takvih jamstava.