Dansku premijerku pitali koji je plan ako Trump napadne: Oglasila se i Kina

Pitanje Grenlanda moglo bi biti prijelomna točka u odnosima Sjedinjenih Država sa saveznicima u Europi. 

Sve je jasnije da američka predanost obrani Europe i NATO više nije jednako čvrsta kao proteklih desetljeća, pa čak ni kao tijekom posljednjih godina rata u Ukrajini, čega je svjesno i više europskih diplomata, koje je to i priznalo CBS Newsu, a jedan je diplomat naveo i da bi pitanje Grenlanda moglo biti prijelomna točka.

Grenland, na kojem živi manje od 57.000 ljudi i čije su četiri petine prekrivene ledom, autonoman je, ali formalno je dio Kraljevine Danske, koja je članica NATO-a. Američki predsjednik Donald Trump posljednjih je dana ponovio svoju dugogodišnju želju da "posjeduje" Grenland. Njegova administracija nije isključila mogućnost upotrebe vojne sile za preuzimanje kontrole navodeći kao razloge sigurnosne interese te percipiranu prijetnju Kine i Rusije u regiji.

I Danska i Grenland odlučno su odbacili Trumpovu ponudu i poručili da teritorij nije na prodaju. Iz Kopenhagena su upozorili da bi bilo kakva vojna akcija protiv članice NATO-a značila kraj transatlantskoga obrambenog saveza.

Sastanak nakon kojega bi neke stvari mogle biti jasnije?

Članovi Trumpove administracije trebali bi se u srijedu sastati s danskim dužnosnicima kako bi razgovarali o Grenlandu, doznaje CBS News iz diplomatskih izvora.

Sastanak, koji zasad nije službeno najavljen, dolazi nakon što je američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio izjavio pred Kongresom prošlog tjedna da je američki predsjednik Donald Trump zainteresiran za kupnju toga danskog teritorija.

Bijela kuća potom je dodatno poručila da dužnosnici razmatraju širok raspon opcija za preuzimanje Grenlanda, uključujući uporabu američke vojske kako bi ga se zauzelo silom.

Iako je Rubio u razgovoru s novinarima umanjivao prijetnju vojnim putem, Trump je ponovno zaoštrio retoriku: "Ako mi ne uzmemo Grenland, uzet će ga Rusija ili Kina, a ja to neću dopustiti. Volio bih postići dogovor. To je lakši put. Ali ovako ili onako, imat ćemo Grenland."

Američki senator Tim Kaine, koji se prošlog tjedna sastao s danskim dužnosnicima, rekao je kako vjeruje da bi se demokrati i republikanci u Kongresu ujedinili kako bi spriječili bilo kakvu vojnu akciju usmjerenu na preuzimanje Grenlanda.

"Danska je okupirala Grenland"

Republikanski guverner Louisiane Jeff Landry, kojeg je Trump imenovao posebnim izaslanikom za Grenland, napisao je dan ranije na platformi X da je povijest važna i da su Sjedinjene Države tijekom Drugoga svjetskog rata branile suverenitet Grenlanda kada Danska to nije mogla: "Nakon rata Danska ga je ponovno okupirala, zaobilazeći i ignorirajući protokole UN-a. Ovo bi trebalo biti pitanje gostoljubivosti, a ne neprijateljstva."

Reagirao je na to danski veleposlanik u SAD-u Jesper Møller Sørensen i poručio da su "činjenice također važne" te naglasio da je Grenland "stoljećima dio Kraljevine Danske". Istaknuo je i da je prošlog tjedna svih pet stranaka u grenlandskom parlamentu ponovno poručilo da ne žele postati dio SAD-a.

Koji je plan ako Trump napadne?

Dansku premijerku Mette Frederiksen na panel-raspravi u Nyborgu izravno su upitali postoji li plan u slučaju da SAD pokuša vojnom silom preuzeti Grenland. Pitanje je postavila moderatorica TV 2 Charlotte Beder u raspravi u kojoj je danska premijerka sudjelovala s Martinom Lidegaardom iz Radikalne ljevice te Monom Juul iz Konzervativaca, piše Berlingske.

"Zapravo mislim da velika većina Danaca ima i poštovanja i razumijevanja da ne mogu podijeliti sve detalje. Nikako na ovakvoj pozornici", rekla je. Na ponovljeni upit postoji li takav plan, Frederiksen je izjavila: "Mnogo je stvari na koje neću odgovoriti."

Umjesto toga, istaknula je da se problemu mora pristupiti s fundamentalnije razine. "Nalazimo se na raskrižju i ovo je sudbonosni trenutak", kazala je i upozorila kako je "ono što je na kocki veće nego što se na prvi pogled čini".

"Ako ono što doživimo od Amerikanaca jest da zapravo okreću leđa zapadnom savezu, da okreću leđa našoj NATO suradnji prijetnjom savezniku, što nismo doživjeli prije, onda će se sve zaustaviti", zaključila je Frederiksen i potvrdila da će se njezin ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen ovog tjedna sastati s Rubiom kako bi razgovarali o Grenlandu. Lokacija i točno vrijeme sastanka još nisu objavljeni.

Oglasila se Kina

Povodom američkih pretenzija na Grenland oglasilo se kinesko Ministarstvo vanjskih poslova te istaknulo da je Arktik od ključne važnosti za cijelu međunarodnu zajednicu. U svom odgovoru ministarstvo je također kritiziralo Sjedinjene Države i poručilo da ne bi trebale "koristiti druge zemlje" kao izgovor za vlastite interese, prenosi kineska novinska agencija Xinhua.

"Arktik se tiče općih interesa međunarodne zajednice", izjavila je na konferenciji za medije glasnogovornica Ministarstva Mao Ning, a iz Pekinga također naglašavaju da se odnosi između država moraju voditi u skladu s pravilima UN-a.

Glavni NATO saveznici uz Dansku

Glavni NATO saveznici, uključujući velike europske zemlje i Kanadu, ovog su tjedna pružili potporu Danskoj. U zajedničkim izjavama potvrdili su da "samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa".

Naglasili su da je sigurnost Arktika zajednički interes koji se mora postići "kolektivno" unutar saveza te su pozvali na "poštivanje načela Povelje UN-a, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica".

Strateška važnost i pozadina sukoba

Zabrinutost o budućnosti Grenlanda dodatno je porasla nakon nedavne američke vojne akcije u Venezueli. Trumpove prijetnje izazvale su uznemirenost među lokalnim stanovništvom.

Osim strateškog položaja između Sjeverne Amerike i Arktika, koji je ključan za sustave ranog upozoravanja, Grenland je postao zanimljiv i zbog svojih prirodnih resursa.

Zbog klimatskih promjena i topljenja leda, sve su dostupnija bogata nalazišta rijetkih zemnih metala, uranija i željeza, a znanstvenici vjeruju da postoje i znatne rezerve nafte i plina.