Kako biste definirali trenutne sigurnosne izazove s kojima je EU suočena?
Markić: Mogu izdvojiti tri - najprije prijetnja od strane Rusije, koja živi i dalje. Rusija je i dalje posvećena svojem cilju da to završi vojnim načinom, nije posvećena pregovorima. Drugi važan izazov je naravno Kina, neću vam nabrajati zašto, ali je činjenica da se Europska unija mora prilagoditi tome. I na kraju naravno spomenuli smo izazove koje nam daje glavni partner SAD. Oni su i dalje naši saveznici, ali očekuju, što je potpuno normalno, da i Europa razvije vlastite sposobnosti na području sigurnosti.
Kakva je situacija što se tiče migranata? Posljednjih godina, na prostor EU je ušlo jako puno migranata, zemlje članice u zadnje vrijeme olakšavaju deportacije, radi se na tome, koliko su oni zapravo sigurnosni rizik?
Markić: Sigurnosni rizik jesu, dakako, i to vidimo redovito , ali to je šire od toga, to je i socijalno pitanje i pitanje homogenosti populacije Europske unije. Tu bih ulazio u određene političke procjene pa neću dalje komentirati, ali sigurnosni rizik naravno da postoji.
Što Europska Unija radi da bi unaprijedila svoju obavještajnu zaštitu, svoju djelatnost?
Markić: Pokrenuli smo projekt razvijanje sposobnosti na obavještajnom dijelu Europske unije, ali se držimo činjenice i dan danas da je nacionalna sigurnost pod nadležnosti zemlje članice, pa tako i obavještajne aktivnosti. U tom okviru želimo dati više, i zato sam došao u Bruxelles da obavještajna djelatnost u Bruxsellesu ne bude i dalje pitanje stručnjaka nego da obavještajne informacije dolaze do vrha jer je Europa i EU globalna sila. Naravno, nikada neće EU voditi obavještajne operacije, zemlje članice će uvijek imati kontrolu nad time.
Postojala je ta neka ideja o zajedničkoj obavještajnoj službi, je li to zaživjelo?
Markić: Počelo je organiziranje tzv. sigurnosnog koledža što je sastanak koji mi organiziramo, zajedno s obavještajnim europskim službama, gdje su prisutni samo predsjednica Europske komisije i povjerenici i tu imamo priliku podijeliti posebne informacije s njima. Kako bi se to ostvarilo sad će Europska komisija stvoriti manju strukturu, sigurnosnu ćeliju koja će nam omogućavati još bolji kontakt.
Što se tiče europskog susjedstva, kako ocjenjujete sigurnosnu situaciju, tu posebno mislim na Zapadni Balkan?
Markić: Sigurno da je sigurnosni rizik. Hrvatska, pa i Slovenija određenom dijelu, uvijek podsjeća ostale ministre i EU institucije da jugoistok Europe ostaje otvoreno pitanje. Posebno pratimo pregovore s Crnom Gorom i Albanijom, ali i druge sa Sjevernom Makedonijom. I naravno glavni čimbenik u regiji koji može biti pozitivan, ali još nije odlučio biti je Srbija, pitanje je koje pratimo izbliza, naravno.
Puno se priča o translantlaskim odnosima, kako surađujete s američkim kolegama?
Markić: S američkim kolegama surađujemo odlično. Vi znate kao i svugdje, a posebno u Americi sada postoji određena razlika između političkog diskursa i rada službi i moram reći da ulažemo puno napora kako bi to i zadržali.
This browser does not support the video element.