'Bez 'teorija zavjere' za neke informacije nikada ne bismo znali'

Jedan je datum promijenio moderni svijet. 11. rujan 2001. ostat će zauvijek zapamćen kao neviđena i neshvaćena demonstracija nasilja i terorizma.

Mnogi su svjetski kontroverzni događaji potaknuli rasprave o takozvanim 'teorijama zavjere', no napadi na World Trade Center u New Yorku i Pentagon u Washingtonu, to su podigli na nezapamćenu razinu. Čak 150 milijuna internetskih stranica, ili je posvećeno 'teorijama zavjere', ili ih u određenoj mjeri podržavaju i promoviraju.

>> Većina Amerikanaca ne vjeruje da će Bin Laden biti uhićen

>> Castro: Osama bin Laden je plaćenik CIA-e!

>> Odobrena gradnja džamije blizu Ground Zeroa

>> Ahmadinedžad: Napad na SAD 11. rujna je velika laž

Tri teorije razvoja događaja tog dana ipak su se najviše istaknule u posljednjih devet godina. 'Najpopularnija' tvrdi kako njujorški 'blizanci' nisu srušeni od posljedica udara putničkih zrakoplova, već takozvanim 'kontroliranim rušenjem'. Novija teorija tvrdi kako su nosevi dva Boeinga 757 možda bili napravljeni kao bojeve glave.

I naravno, ne zaboravimo napad na Pentagon, jer vodeća teorija o tom događaju kaže kako se tu uopće nije radilo o udaru putničkog zrakoplova. Isto tako, mnogi sumnjaju i u pad zrakoplova na letu 93 United Airlinesa kod Shanksvillea, koji se dogodio nakon pobune putnika protiv otmičara.

'Prevladavao osjećaj odmazde ili osvete'

Svim teorijama jedna je stvar zajednička, a to je da su se napadi 11. rujna 2001. ili namjerno organizirali, ili svjesno dopustili, od strane tajnovite organizacije, koja ima elemente u samoj američkoj vladi, s ciljem opravdavanja kasnijih ratova u Afganistanu i Iraku, kao i geostrateških interesa na Bliskom Istoku. Prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti za Dnevnik.hr osvrnuo se na spomenute 'teorije zavjere' i njihov globalni utjecaj.

Taj napad označio je eru jednog vrlo nasilnog razdoblja u povijesti ljudske civilizacije. Vlatko Cvrtila 'Sam napad i ponašanje vlasti SAD-a, posebice sigurnosno-obavještajnog sustava, izaziva još i danas mnogobrojne interpretacije tog događaja', ističe profesor Cvrtila.

'Neposredno nakon napada, kao što je poznato, u SAD-u je prevladao pristup koji je uključivao odmazdu ili osvetu, što je vrlo brzo i učinjeno napadom na talibanski režim u Afganistanu. No, nakon početnog šoka i nepostojanja relevantnih dokaza, počele su se pojavljivati prve interpretacije događaja koji su bili različiti od službenih informacija, te koji su te iste informacije vrlo ozbiljno doveli u pitanje', objašnjava Cvrtila, pojašnjavajući tadašnju društveno-političku klimu u SAD-u te razloge, koji su doveli do kontroverzi i raznoraznih 'teorija zavjere'.

''Teorije zavjere' ponudile su informacije koje nismo znali'

'Pojavljivanje takvih interpretacija, posebice iz skupine onih koji su skloni tzv. teorijama zavjere, ne treba čuditi i one su bile potaknute s dva bitna elementa: prvo, radilo se o svjetskom događaju koji je izazvao veliki šok, drugo, službene informacije su bile vrlo rijetke, a poneke i vrlo dvojbene', naglašava profesor Cvrtila.

Pored toga, dodaje, razvilo se određeno nepovjerenje prema administraciji predsjednika Busha, ne samo u SAD-u, već i u svijetu, što je dodatno pojačalo razvoj različitih interpretacija napada na 'blizance' i Pentagon. 'U spomenutim interpretacijama ima nekih informacija za koje ranije nismo znali, a pokazale su se točnima. Sve to upućuje da ih ne treba u potpunosti odbacivati prilikom interpretacije samog događaja', zaključio je profesor Cvrtila.

'Profitirali sigurnosno-obavještajni krugovi'

Nakon početnog šoka, počele su curiti informacije koje su u pitanje dovodile službenu verziju opisa događaja. Popustio je osjećaj bijesa i odmazde. Jedno od značajnih pitanja je i kakav su trag ostavili i taj događaj i kontroverze oko njega na svjetske međunarodne odnose pa i razmišljanja ljudi u 21. stoljeću. Zasigurno, to je događaj koji je i više nego obilježio početak novog milenija, a s time se slaže i naš sugovornik.

'Teroristički napad 11. rujna 2001. godine po mnogočemu spada u skupinu svjetskih događaja koji su utjecali na redefiniranje mnogih odnosa u međunarodnom prostoru. Promijenila se sigurnosna paradigma koja nije više bila usmjerena prema državama kao glavnim opasnostima međunarodnom miru, već prema terorizmu kao novoj opasnosti', kaže Cvrtila.

Formirali su se i neki novi instrumenti i strategije u borbi protiv terorizma, što je u konačnici rezultiralo i dvjema velikim vojnim intervencijama u Afganistanu i Iraku. 'Na unutarnjem planu mnoge vlade, posebice u demokratskim državama, prihvatile su nove mjere za borbu protiv terorizma koje su uključivale i ugrožavanje sloboda i prava pojedinaca, čime su sigurnosno-obavještajni sustavi zadobili jednu sasvim novu dimenziju u suvremenom društvu', naglasio je Cvrtila.

'Možemo zaključiti kako je 11. rujna 2001. godine bio početak jednog novog, vrlo nasilnog razdoblja u povijesti ljudske civilizacije', zaključio je. Događaji u svijetu nakon tog datuma to i potvrđuju, nažalost.