Bivši britanski premijer Tony Blair bio je uključen u rasprave o vođenju poslijeratne prijelazne vlasti u Gazi.
Prijedlog, za koji se kaže da ima podršku Bijele kuće, predviđao bi da Blair vodi upravu koju podržavaju UN i zemlje Perzijskog zaljeva prije nego što kontrolu vrati Palestincima. Njegov ured je rekao da neće podržati nijedan prijedlog kojim se raseljava stanovništvo Gaze.
Blair, koji je poveo Veliku Britaniju u rat u Iraku 2003. godine, bio je dio razgovora na visokoj razini sa SAD-om i drugim stranama o planiranju budućnosti Gaze.
U kolovozu se pridružio sastanku Bijele kuće s Donaldom Trumpom kako bi razgovarali o planovima za taj teritorij, koje je američki izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff opisao kao "vrlo sveobuhvatne" - iako je o sastanku otkriveno malo toga drugog.
Prema izvješćima Economista i izraelskih medija, Blair bi mogao predvoditi tijelo pod nazivom Međunarodna prijelazna vlast za Gazu (Gaza International Transitional Authority - G.I.T.A.). Ovo tijelo bi tražilo mandat UN-a da bude "vrhovna politička i pravna vlast" Gaze pet godina, piše BBC.
Plan bi bio izrađen po uzoru na međunarodne administracije koje su nadgledale tranziciju Istočnog Timora i Kosova prema državnosti. U početku bi bio smješten u Egiptu, blizu južne granice Gaze, prije nego što bi ušao u Gazu kada se Pojas stabilizira, uz multinacionalne snage.
Kao premijer, Blair je donio odluku o slanju britanskih snaga u rat u Iraku 2003. godine, što je oštro kritizirano u službenoj istrazi sukoba, koja je utvrdila da je djelovao na temelju manjkavih obavještajnih podataka bez stvarne potvrde o proizvodnji oružja za masovno uništenje u toj zemlji.
Nakon što je napustio dužnost 2007. godine, Blair je služio kao izaslanik za Bliski istok za Kvartet međunarodnih sila (SAD, EU, Rusija i UN). Usredotočio se na gospodarski razvoj Palestine i stvaranje uvjeta za rješenje dviju država.
Izvješća o razgovorima o njegovom sudjelovanju u prijelaznoj vlasti za Gazu dolaze nakon što je palestinski predsjednik Mahmoud Abbas u četvrtak izjavio da je spreman surađivati s Trumpom i drugim svjetskim čelnicima na provedbi mirovnog plana o dvjema državama.
Abbas je naglasio svoje odbacivanje buduće vladajuće uloge Hamasa u Gazi i zahtijevao njegovo razoružanje.
Tijekom sukoba, više stranaka je podnijelo različite prijedloge za budućnost Gaze.
U veljači je Donald Trump iznio planove - od kojih se, čini se, u međuvremenu odustalo - da SAD zauzmu "dugoročnu vlasničku poziciju" nad Gazom, rekavši da bi to mogla biti "Rivijera Bliskog istoka".
Ideja bi uključivala prisilno raseljavanje Palestinaca na tom teritoriju i bila bi u suprotnosti s međunarodnim pravom. SAD i Izrael rekli su kasnije da bi to uključivalo "dobrovoljno" iseljavanje.
U ožujku su SAD i Izrael odbacili arapski plan za poslijeratnu obnovu Pojasa Gaze koji bi omogućio ostanak 2,1 milijuna Palestinaca koji tamo žive. Palestinska uprava i Hamas pozdravili su arapski plan, koji je predviđao da Gazom privremeno upravlja odbor neovisnih stručnjaka i da se tamo rasporede međunarodne mirovne snage.
U srpnju je na međunarodnoj konferenciji u New Yorku, koju su predvodile Francuska i Saudijska Arabija, predloženo osnivanje "prijelaznog administrativnog odbora" za Gazu koji bi djelovao "pod okriljem Palestinske uprave". Ni SAD ni Izrael nisu prisustvovali. Takozvanu Njujoršku deklaraciju podržala je većina Opće skupštine UN-a u rezoluciji ranije ovog mjeseca.
Ranije ovog tjedna, Velika Britanija je formalno priznala Državu Palestinu, uz Francusku, Kanadu, Australiju i nekoliko drugih zemalja.
Velika Britanija i drugi ponovili su pozive za rješenje s dvije države, koje bi uključivalo stvaranje neovisne Palestine na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, s istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom, uz Izrael.
Izrael i SAD kritizirali su taj potez kao "nagradu za Hamas".
Izraelska vojska pokrenula je kampanju u Gazi kao odgovor na napad Hamasa na južni Izrael 7. listopada 2023., u kojem je ubijeno oko 1200 ljudi, a 251 osoba je uzeta za taoce.
Prema podacima ministarstva zdravstva kojim upravlja Hamas, od tada je u izraelskim napadima u Gazi ubijeno najmanje 65.502 ljudi. Istražno povjerenstvo UN-a izjavilo je da je Izrael počinio genocid nad Palestincima u Gazi, što Izrael poriče.