ANKETA Treba li Donald Trump dobiti Nobelovu nagradu za mir?

Rijetko kada je Nobelova nagrada za mir imala toliko velik značaj za američkog predsjednika i njegovu vanjsku politiku. Predsjednik SAD-a Donald Trump već neko vrijeme nimalo suptilno pokušava utjecati na Institut za istraživanje mira u Oslu da mu dodjeli prestižnu nagradu, čiji će dobitnik biti objavljen danas u 11 sati.

Nakon što su jučer objavljene vijesti o povijesnom mirovnom sporazumu koji je okončao brutalan rat između Izraela i Hamasa, njegovi saveznici počeli su pozivati da mu se dodijeli Nobela.

Ni Trump ne skriva da mu je to želja. Iako javno tvrdi da su mu šanse zbog političkih razloga male, ovog ljeta nazvao je norveškog ministra financija Jensa Stoltenberga i rekao mu da želi razgovarati o carinama, ali i o Nobelovoj nagradi za mir.

"Da mi je ime Barack Obama, Nobelovu bi mi nagradu dali za deset sekundi", rekao je prošle godine tijekom predsjedničke kampanje.

"Predsjednik mira"

Trump o sebi voli govoriti kao o "predsjedniku mira" i tvrdi da je u svom drugom mandatu, koji je započeo u siječnju, okončao šest ili sedam ratova. U lipnju je rekao novinarima da bi mu Nobelov odbor trebao dodijeliti Nobelovu nagradu za mir te da ju je trebao dobiti četiri ili pet puta.

I u prvom mandatu tvrdio je da ju zaslužuje – tada, između ostalog, zbog odnosa prema Južnoj Koreji, Siriji i situaciji u Kašmiru.

U rujnu je Trump rekao delegatima Ujedinjenih naroda da svi govore da bi on ove godine trebao dobiti tu nagradu, a isto je rekao i tijekom govora pred vojnim vrhom SAD-a. Međutim, stručnjaci smatraju da on neće biti izbor Nobelova odbora, barem ne ove godine.

"Ali možda iduće godine? Do tada će se slegnuti prašina oko njegovih raznih inicijativa, uključujući krizu u Gazi", rekao je švedski profesor Peter Wallensteen, stručnjak za međunarodna pitanja.

Mnogobrojni stručnjaci smatraju da su Trumpove tvrdnje da je mirotvorac pretjerane i izražavaju zabrinutost zbog njegovih politika.

"Osim što pokušava dogovoriti mir za Gazu, vidjeli smo politike koje zapravo idu protiv namjera i onoga što stoji u oporuci Alfreda Nobela, odnosno promicanja međunarodne suradnje, bratstva nacija i razoružanja", napomenula je čelnica Istraživačkog instituta za mir iz Osla Nina Graeger.