Američki predsjednik Donald Trump potpisao je u četvrtak odluku o uvođenju carine od 25 posto na čelik i 10 posto na aluminij pozivajući se na zakon koji odobrava djelovanje protiv uvoza ako potkopava nacionalnu sigurnost. A Trump je zaključio da je "američka industrija čelika mrtva, uništena uvozom" te ostatku svijeta poručio: "Žao nam je, vrijeme je za promjenu!"
Carine bi trebale stupiti na snagu za 15 dana. Ovu Trumpovu odluku, baš poput nekih prijašnjih, osudile su brojne svjetske sile; od Kine, Japana, Južne Koreje do EU-a. Odluka se poklopila s potpisivanjem sporazuma o slobodnoj trgovini jedanaest zemalja (CPTPP) koje izlaze na Tihi ocean (bez SAD-a), a koje su tako poslale snažan signal protiv protekcionizma i trgovinskih ratova.
No, usprkos svim upozorenjima, čini se da američki predsjednik ne mari ni za što te pod argumentom obrane nacionalnih interesa i sigurnosti (doduše, potpuno legitimnim) otvara nove frontove.
"Trgovinski ratovi nisu ništa novo, sjetimo se kako je 2004. Europska unija uvela sankcije SAD-u. Međutim, činjenica je da trgovinski ratovi ne koriste nikome, smanjuju obujam trgovine i potencijale rasta na globalnoj razini. Ne postoji win-win rješenje. Iza ovakve Trumpove odluke stoji između ostalog i obećanje koje je dao na domaćoj političkoj sceni, obećanje koje je dao onima koji su najviše ugroženi procesima globalizacije - Amerikancima bijelcima sa srednjom stručnom spremom. No carinama na čelik i aluminij, barem u ovoj fazi, neće se razriješiti problemi američkog gospodarstva, niti će se povećati razina zaposlenosti u srednjem i dugom roku. Da parafraziram jednog od američkih teoretičara: jedino se može povećati broj zaposlenih carinika", ocjenjuje ekonomski analitičar i profesor na Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić.
Europa prijeti carinama na levisice, bourbon i motore
Ističe kako su Trumpove protekcionističke mjere politički odgovor na slabljenje američke ekonomije i pokušaj ostvarivanja prednosti na području konkurentnosti, ali to bi moglo biti samo kratkoročno i neće riješiti problem industrijske proizvodnje niti povećati zaposlenost u SAD-u.
Kad je riječ o poziciji Europske unije i koliko bi Trumpova odluka mogla pogoditi njezino tržište, povjerenica EU-a za trgovinu Cecilia Malmstroem izjavila je da se nada da će EU biti izuzet od carina na aluminiji i čelik, kao što su i Kanada i Meksiko. U suprotnom, Europska unija upozorila je Trumpa da bi mogla uvesti carine od 25 posto na neke američke robe: od poznatih marki odjeće poput Levisa, viskija pa do motocikala Harley-Davidsona. No američki je predsjednik odmah uzvratio da ide dalje i da će uvesti carine na europske automobile, što bi, prema procjenama nekih analitičara, moglo dovesti do gubitaka tisuća radnih mjesta u Europi. Međutim, profesor Luka Brkić smatra da bi u takvom odmjeravanju snaga Trump mogao biti taj koji će izvući "deblji kraj".
Naime, Trumpova odluka mogla bi se negativno odraziti na svakodnevni život Amerikanaca, odnosno carine na uvezene proizvode mogle bi dovesti do povećanja cijena u različitim sektorima. Toyota je, primjerice, već upozorila da će, ako više ne nude mogla uvoziti u SAD jeftini čelik kako bi proizvodila automobile u američkim tvornicama, njihova cijena značajno porasti. To bi moglo smanjiti potrošnju i ugroziti američki rast koji tradicionalno vuče potrošnja kućanstava.
"Nacionalni interes ne znači da se možete ponašati kao slon u staklarskoj radnji"
"Što će biti, teško je predvidjeti, i hoće li EU biti izuzeta, pregovarat će se. No treba uzeti u obzir kod ove Trumpove odluke da je su uvoz i izvoz dvije strane jedne medalje. EU je najveća trgovinska sila svijeta, veća i jača od SAD-a koji više ne mogu nametati svoju volju. Pitanje je hoće li Europa jedinstveno odgovoriti, no u svakom slučaju, ona ima dovoljno instrumenata, dovoljno je velik i značajan partner SAD-a, dovoljno moćan igrač na području međunarodne razmjene da njezini odgovori mogu svakog natjerati na temeljito preispitivanje poteza i odvagivanja troškova. Ne vidim kako bi SAD mogao nametnuti ovu vrstu sankcija EU-u s obzirom na snagu tog trgovinskog bloka", smatra Brkić dodajući kako bi zbog Trmpovih protekcionističkih odluka moglo doći do gubitka radnih mjesta u EU-u, ali i da bi SAD bio na još većem gubitku.
"Nacionalni interes ne znači da se možete ponašati kao slon u staklarskoj radnji, ali bome niti da možete izvlačiti revolver i pucati. Europa, međutim, ima dovoljno municije da odgovori Trumpu. Odnosi Amerike i Europe su toliko jaki i stabilni da ne vjerujem da će ova priča promijeniti te političke interakcije", ističe Brkić.
Odluka o carinama na aluminij i čelik, u trenutku u kojem ju je američki predsjednik aktivirao, mogla bi biti i taktičke prirode; Trump se povukao iz transpacifičkog (TPP) i transatlantskog partnerstva (TTIP), ali počinje sedma runda pregovora u redefiniranju sjevernoameričke zone slobodne trgovine - (NAFTA) pa se Trumpovo pokazivanje mišića može tumačiti i kao dodatni pritisak kako bi se ojačale pozicije SAD-a u tom novom aranžmanu.