Osnivač WikiLeaksa Julian Assange izjasnio se u srijedu na američkom sudu u Saipanu krivim za kršenje američkog zakona o špijunaži, u nagodbi s pravosuđem SAD-a kojom je okončana dugogodišnja pravna bitka, i napustio sudnicu kao slobodan čovjek, javljaju svjetske novinske agencije.
Sutkinja Ramona Manglona odobrila je nagodbu s tužiteljima, čime je okončana 14-godišnja saga. U skladu s nagodbom o priznanju krivnje izrekla mu je kaznu koju je on već odslužio jer je pet godina proveo u zatvoru u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Nakon što je pročitala presudu, tužiteljstvo je odmah povuklo svoj zahtjev za izručenje Assangea, što je bio veliki trenutak s obzirom da je osnivač WikiLeaksa proveo godine na sudu pokušavajući izbjeći izručenje SAD-u.
Sutkinja je rekla da se američka vlada složila da neće pokretati druge kaznene postupke.
Assange se nasmiješio kad mu je ranije čestitala rođendan (sljedeći tjedan navršava 53 godine), rekavši da se nada da će započeti novi život s tom pozitivnom notom.
Assange je priznao na saslušanju na Sjevernomarijanskim otocima krivnju po jednoj točki optužnice koja ga je teretila da se urotio kako bi pribavio i objavio povjerljive američke obrambene dokumente.
On je sada slobodan čovjek i može se vratiti u svoju rodnu Australiju nakon godina provedenih u egzilu, a objavljena je i snimka uzlijetanja aviona u kojem se on nalazio. Međutim, ulazak u SAD mu je zabranjen.
Assangeova platforma WikiLeaks objavila je tisuće povjerljivih američkih vojnih dokumenata o američkoj invaziji na Afganistan i Irak.
Washington je tvrdio da je Australac time ugrozio živote američkih agenata te da nema opravdanja za njegova kriminalna djela. Pobornici ga pak slave kao heroja koji je kazneno progonjen zbog otkrivanja američkih zločina.
WikiLeaks je, između ostalog, 2010. objavio videosnimku američkih vojnih helikoptera koji ubijaju civile u iračkoj prijestolnici Bagdadu, kao i informacije o stotinama ubijenih civila tijekom američke invazije u Afganistanu.
Britanska policija uhitila je Australca 2019. godine u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu, gdje je boravio sedam godina.