Pet do šest dana! Toliko će trebati radnicima u Narodnim novinama da tiskaju ukupno 3 milijuna 825 tisuća glasačkih listića. Za to će upotrijebiti ukupno 28 tona papira, a tiskanje svakog glasačkog listića košta 38 lipa.
No troškovi se penju do ukupno dva milijuna i 200 tisuća kuna - jer cijeni listića treba pridodati i troškove oglasa, zapisnika, glasačkih kutija i matrica za slijepe osobe.
Listići se tiskaju na formatu B4, a zbog broja kandidata, njih 11, bit će nešto veći u odnosu na prošle predsjedničke izbore, kad su bila četiri kandidata.
"Naručili smo onoliko glasačkih listića koliko je u trenutku narudžbe bilo birača u registru, bez ikakve sugestije da će odaziv biti ovakav ili onakav", objašnjava potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Vesna Fabijančić-Križanić.
Naručeno je, precizira, 3.825.000 listića, cijena po listiću je 38 lipa, što s PDV-om iznosi 1.816.875 kuna.
Uz glasačke listiće, DIP je naručio i tiskanje ostalog izbornog materijala: zapisnike biračkih odbora, izbornih povjerenstava, plakate...
S Narodnim je novinama, kao i za svake izbore, dogovorena izrada glasačkih kutija različitih dimenzija, manje za biračka mjesta sa manje birača, veće za mjesta gdje je birača više.
Tiskani glasački listići prvo idu u inozemstvo, u Hrvatskoj će do biračkih odbora doći dan prije izbora, dan-dva prije do izbornih povjerenstava.
Fabijančić-Križanić ističe da je DIP za predsjedničke izbore osigurao glasovanje za slijepe birače, njih 90-ak.
Ti će birači moći glasovati i pomoću matrice i listića na Brailleovo pismu, kaže potpredsjednica DIP-a i objašnjava kako im se to na parlamentranim i europskim izborima nije moglo osigurati zbog prevelikih listića.
DIP je u srijedu odlučio da se udruzi Dodir osiguraju sredstva za prevoditelje za gluho-slijepe birače, za dva kruga 27. 600 kuna. Usluga uključuje od pratnje gluho-slijepe osobe do biračkog mjesta do pomoći kod popunjavanja glasačkog listića.
Listu od 11 kandidata za predsjednika države, slijepe će osobe moći preslušati na stranicama DIP-a.
Izgled izbornog listića na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj se nije mijenjao od 1992. godine. no u Europi listići izgledaju dosta različito! Recimo, u Irskoj sadrži i fotografije kandidata, dok onaj u Italiji pokazuje i logotipe stranaka!
Svaki listić u Hrvatskoj ima serijski broj. Po njemu je vidljivo kamo će otputovati. Koliko će birača imati pravo glasa - znat će se u ponoć kad se popis birača zaključuje.
Ako građani ne izaberu u prvom krugu - čeka ih drugi. Tiskanje listića za njega na redu je - nakon Božića. (Petra Buljan/Hina)