Istraživači su prihvatili mogućnost da bi jedan od razloga za takvo stanje moglo biti kašnjenje u prijavama smrti, no rekli su i da bi nedostatak medicinskog osoblja na kraju tjedna, nedostatak kapaciteta i iskustva također mogli igrati ulogu.
Prosječan broj smrti od koronavirusa u svijetu tijekom pandemije bio je šest posto veći na kraju tjedna u usporedbi s radnim danima: 8532 naprema 8083, rekli su istraživači.
Stručnjaci sa Sveučilišta Toronto u Kanadi analizirali su sve smrtne slučajeve iz baze podataka Svjetske zdravstvene organizacije zabilježene između 7. ožujka 2020. i 7. ožujka 2022. godine.
Rezultati istraživanja koji će biti predstavljeni na ovogodišnjem Europskom kongresu kliničke mikrobiologije i zaraznih bolesti u Portugalu na kraju ovog mjeseca, pokazuju da je u Sjedinjenim Američkim Državama vikendom u prosjeku bilo 1483 smrti, a tijekom radnog tjedna 1220, što je 22 posto više.
Brazil je u prosjeku imao 1061 smrt vikendom, a za radnih dana 823, što je 29 posto više, dok je u Ujedinjenom Kraljevstvu na kraju tjedna zabilježeno u prosjeku 239 smrtnih ishoda, a za radnih dana ih je bilo 215.
Daljnje istraživanje, koje se bavilo prosječnim brojem smrti od posljedica COVID-19 tijekom pojedinačnih dana u tjednu, pokazalo je da je povećanje osobito veliko kada se usporede podaci od petka i ponedjeljka: 9086 prema 7219 i nedjelje i ponedjeljka: 8850 prema 7219 smrtnih ishoda.
Jedna od istraživačica, dr. Fizza Manzoor rekla je da zakašnjele prijave smrti ne objašnjavaju u cijelosti razlike između različitih zemalja, poput Njemačke, gdje je zabilježeno manje smrti vikendom (137) nego tijekom radnih dana (187).
"Birokratska kašnjenja na kraju tjedna ne objašnjavaju u cijelosti razlog zbog kojega je manje evidentiranih smrti od COVID-19 ponedjeljkom u usporedbi s petkom, a isključivo zakašnjele prijave ne mogu objasniti zašto je porast smrti u SAD-u toliko velik, a nije takav u Njemačkoj“, rekla je Manzoor.
"Naprotiv, 'vikend učinak' se vjerojatno dogodio zbog nedostatka medicinskog osoblja, kapaciteta i iskustva. Naši rezultati pokazuju da se ovaj problem ne rješava unatoč boljoj učinkovitosti zdravstvenog sustava i osviještenosti tijekom pandemije“, dodala je Manzoor.
"Zdravstveni sustavi bi mogli još više poboljšati kliničku skrb svakog dana u tjednu“, dodala je Manzoor.
Istraživači priznaju da bi zaključci studije, koja je bila recenzirana, mogli biti ograničeni lažno negativnim rezultatima, previđenim slučajevima i greškama prilikom unosa podataka i da dostupni podaci ne uzimaju u obzir ozbiljnost bolesti niti istražuju učinak lokalnih politika i javnozdravstvenih intervencija u pojedinim zemljama.