Kako bi mogli pristupiti javnim mjestima i događajima u mnogim zemljama ljudi moraju dokazati da su potpuno cijepljeni, negativni na testiranju za koronavirus ili imati potvrdu o oporavku od COVID-19.
To pomaže u sprječavanju širenja virusa na javnim mjestima, a također se sugeriralo da bi moglo potaknuti ljude na cijepljenje.
Voditeljica studije, profesorica Melinda Mills, direktorica Centra za demografske znanosti Leverhulme, Sveučilište u Oxfordu, rekla je: "Budući da programi masovnog cijepljenja i dalje igraju središnju ulogu u zaštiti javnog zdravlja u ovoj pandemiji, povećanje broja cijepljenih ključno je i za zaštitu pojedinaca i prekidanje lanaca širenja infekcije u zajednici. Naša studija važna je prva empirijska procjena može li covid potvrda biti dio te strategije".
"Sveukupno, primijetili smo značajan porast cijepljenja u vremenu prije uvođenja ograničenja za one bez potvrda (oko 20 dana prije uvođenja ograničenja), te do 40 dana nakon toga."
Dodala je da su u tome presudnu ulogu odigrali čimbenici poput stupnja neodlučnosti u pogledu cjepiva, razine povjerenja u vlasti i putanje pandemije.
Znanstvenici su povezali podatke o COVID potvrdama uvedenima od travnja do rujna 2021. s cijepljenjem u šest zemalja u kojima je zakonski propisano pitanje tih potvrda - Danskoj, Izraelu, Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
Kako bi procijenili koliko bi bilo novocijepljenih u svih šest zemalja bez uvođenja potvrda, znanstvenici su koristili modele koji su se oslanjali na trendove u 19 inače sličnih kontrolnih zemalja koje nisu uvele potvrde.
Nakon toga autori istraživanja procijenili su broj dodatno cijepljenih koji su se mogu pripisati politici uvođenja covid potvrda.
Prema rezultatima istraživanja koji su objavljeni u časopisu Lancet Public Health u zemljama u kojima je pokrivenost cijepljenjem bila niska uvođenje COVID potvrda bilo je povezano sa značajnim porastom broja cijepljenih osoba na milijun ljudi.
To se kretalo u rasponu od 127.823 u Francuskoj, 243.151 u Izraelu, 64.952 u Švicarskoj do 66.382 u Italiji.
Znanstvenici su također otkrili da u Danskoj i Njemačkoj, gdje su bile veće prosječne stope procijepljenosti, nije došlo do značajnog povećanja procijepljenosti nakon uvođenja potvrda.
Nadalje su primijetili da je povećanje cijepljenja bilo najveće kod osoba mlađih od 30 godina u usporedbi sa starijim skupinama.
Koautor studije, dr. Tobias Ruttenauer sa sveučilištu u Oxfordu, rekao je: "Znamo da određene skupine imaju niži broj cijepljenih od drugih i COVID potvrde mogle bi biti koristan način za poticanje tih skupina, poput mladih ljudi i muškaraca, da se cijepe".
''Međutim, COVID potvrde nisu rješenje samo za sebe za povećanje procijepljenosti, moraju se koristiti uz druge mjere".
"Pitanje oklijevanja u vezi s cjepivom zbog nedostatka povjerenja u vlasti, što je uobičajeno među nekim manjinskim etničkim i siromašnijim društvenoekonomskim skupinama, može se uspješnije riješiti kroz druge mjere, kao što su ciljane akcije cijepljenja i dijalog u zajednici kako bi se postiglo bolje razumijevanje cjepiva protiv koronavirusa."
Autori su naveli neka ograničenja studije, uključujući da nisu bili dostupni podaci za analizu cijepljenja po spolnim i etničkim i drugim kriterijima.