Hrvatska je uvela stroge mjere ne bi li se smanjio kontakt, a time i širenje virusa, objašnjavaju iz Nacionalnog stožera. Zbog toga su zatvoreni svi kafići i restorani, a država pokušava iznaći stotine milijuna kuna kako bi donekle obeštetila vlasnike i djelatnike.
Unatoč pregovorima dogovor nije postignut, pa državni plan pomoći nema podršku poslodavaca koji se nalaze na koljenima. U pokušaju da se smanji kontakt broj putnika u javnom prijevozu ne smije prelaziti 40 posto kapaciteta tramvaja ili autobusa. Restrikcija je još, međutim u oko upada da jedna, vrlo važna i krajnje jednostavna, nedostaje. Učenici i dalje nastavu pohađaju u školi.
Tako, primjerice, u Zagrebu svakoga dana 34.501 srednjoškolac, koliko ih službeno ima, svakoga dana tim istim tramvajima i autobusima putuje u škole i iz škola. Ministar Radovan Fuchs, međutim, čvrstog je stava da tako mora i ostati. Štoviše, požalio se da su pod velikim pritiskom "medija i nekih skupina", ali kaže da će to izdržati.
"Nemam nikakav interes da se škole ne zatvore, ali to je dugoročno najskuplja mjera za društvo", rekao je Fuchs i danas na virtualnom sastanku s premijerom Andrejom Plenkovićem i hrvatskim županima, braneći otvorene škole brojkama. A brojke kažu da je svega šest posto srednjoškolaca trenutačno pozitivno na koronavirus.
I iz njegova Ministarstva objašnjavaju nam da online nastava ne može zamijeniti nastavu u učionici te da zatvaranje škola negativno utječe na socijalno i psihičko zdravlje djece, a pogotovo adolescenata. Pozivaju se na UNICEF, koji se zalaže za to da škole ostanu otvorene koliko god je to moguće.
Doista je teško pronaći onoga tko bi tvrdio suprotno, međutim u okolnostima kad tisuće poduzetnika moraju staviti ključ u bravu, a zdravstvenom sustavu prijeti kolaps, inzistiranje na nastavi u školama u narednim tjednima (do praznika) djeluje izvan svake pameti.
Epidemiolozi ne mogu biti jasniji
Epidemiolozi su o tome već svoje rekli. Primjerice, epidemiolog Branko Kolarić upozorava na podatke iz Velike Britanije, gdje upravo srednjoškolci prednjače po udjelu među zaraženima. Upravo zato misli da bi bilo dobro i kod nas do božićnih praznika srednje škole održavati online, odnosno po modelu C.
"Tim mladim ljudima komunikacija virtualnim putem ionako je svakodnevica. Iako sam, kao nastavnik, uvijek zagovaratelj klasične nastave u kojoj imamo 'stvarniju' interakciju, trenutačno je od većeg interesa da srednjoškolci nekoliko tjedana ne moraju u javni prijevoz i smanje mogućnost zaraze vlastitih (starijih) ukućana", napisao je Kolarić na Facebooku.
I Andreja Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković gostujući u Dnevniku Nove TV jasno je rekla što misli o inzistiranju na nastavi u školama.
"Srednjoškolci i studenti čine važan faktor u širenju bolesti i ja podržavam ideju da se u Hrvatskoj srednje škole i fakulteti prebace na online nastavu. Bitno je da oni mogu prenositi bolest, ali ih mi ne vidimo jer su najčešće asimptomatski, rekla je Ambriović Ristov.
Online i viši razredi osnovnih škola
Dvojbi nema ni bivša ministrica Blaženka Divjak. "U ovom trenutku uopće nema dileme, da sam ministrica, viši razredi osnovne škole i svi učenici srednjih škola bili bi online", kaže nam Divjak, uvjerena da se na taj model nije prešlo jer se Ministarstvo nije pripremilo.
"Trebalo je još krajem kolovoza ustrajno nastaviti s edukacijama da se ljudi i sustav pripreme na moguće pogoršanje situacije s epidemijom. Mi smo to početkom godine morali to napraviti praktički preko noći", podsjeća Divjak na početak epidemije i ekspresni prelazak na online nastavu.
Naravno da će se i sami profesori složiti da je nastava uživo najbolja, no to možda vrijedi kad su i uvjeti idealni. Željko Stipić, profesor hrvatskog jezika i predsjednik sindikata Preporod, kaže da se nastava u razredu i ona na daljinu ne mogu uspoređivati po rezultatima. Uvjeren je da upravo zbog toga vlasti nisu ni napravile evaluaciju koja bi dokazala "da je to nebo i zemlja".
Sila zakon mijenja
Iako kaže da je online nastava tek privid da odgojno-obrazovni sustav donekle funkcionira, slaže se da je trenutačno stanje s epidemijom ipak zabrinjavajuće. "Svaka sila zakon mijenja. Vidimo da se dramatično pogoršavaju okolnosti i pitanje je koliko dugo će ustrajati na nastavi uživo", kaže Stipić.
"Moj je stav da treba, koliko se god to može, ustrajavati na odvijanju nastave u razredu. Ali ako struka kaže da to više nije moguće, onda dakako treba pribjeći online nastavi, ali uz osigurače, da znamo kad se normalizira što ćemo s onim što se nije uspjelo tijekom online nastave", poručuje Stipić.