Oštra osuda stigla je iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) na najavu ministra zdravstva Vilija Beroša da će liječnici opće prakse u svojim ordinacijama provoditi brze antigenske testove.
''To nije ništa drugo, već alibi zdravstvene i političke administracije kojemu je cilj da sakrije vlastitu nesposobnost, neorganiziranost, nečinjenje, kao i loše upravljanje ovom krizom. Ta ista administracija je prije Božića popuštala mjere, dodvoravajući se politici, tvrdeći da je situacija dobra i stabilna iako ih je zdravstvena struka upozoravala da to ne čine. A danas bi odgovornost za takve katastrofalne odluke prebacivali na druge'', poručuje KoHOM.
Ističu da su ordinacije obiteljskih liječnika ionako već pretrpane, a pacijenti često teško mogu dobiti liječnike na telefon.
''Obiteljski liječnici nikad nisu, pa tako ni sada ne bježe od posla. I dosad su (i bez tzv. COVID dodatka) uz sve svoje redovite poslove liječili čak 85 posto svih oboljelih od COVID-a, dežurali u tzv. COVID ambulantama, cijepili, radili brisove… Međutim, dužni smo upozoriti javnost da će se prebacivanjem testiranja visoko potencijalno zaraženih osoba u ordinacije ozbiljno ugroziti struka obiteljske medicine, ali i pacijenti'', upozoravaju.
''Tko će obavljati posao doktora?''
Ministra Beroša i ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka pitaju ''kako zamišljaju da će se u zatvorenim i mahom malim ordinacijama obavljati testiranje vrlo vjerojatno zaraženih, u nazočnosti bolesnih pacijenata''.
''Ili će liječnik i sestra dežurati na ulici ispred svojih ordinacija na testnim punktovima, ali tko će onda biti u ordinaciji? Tko će obavljati posao obiteljskog doktora?'' pitaju se.
Kronični manjak liječnika
U priopćenju KoHOM navodi i da je u obiteljskoj medicini postoji 2327 timova obiteljske medicine, no o 3,66 milijuna pacijenata brinu samo 2223 liječnika. Kažu da ti podaci pokazuju da već sada nedostaju 104 tima, ''što znači da 104 ordinacije svojim prekovremenim radom pokrivaju preostali liječnici obiteljske medicine''.
''Od 2223 liječnika obiteljske medicine, čak 185 starije je od 65 godina, što znači da su stekli uvjete za mirovinu, a u ordinacijama ih zadržava samo entuzijazam i predanost struci i pacijentima. Slijedom navedenog, jasno je u ovom trenutku da u Hrvatskoj nedostaje 300 liječnika obiteljske medicine, što ostavlja bez temeljnog liječnika više od 500.000 osiguranika.
Istodobno, 650 liječnika je starije od 60 godina, što je 33 posto ukupnog broja liječnika obiteljske medicine i što ukazuje na realnu mogućnost da za pet godina još pola milijuna ljudi ostane bez izabranog liječnika'', ističu i pitaju se čudi li ''što zdravstvena administracija, koja nije u stanju nakon dvije godine pandemije osigurati dovoljne kapacitete za testiranje, nije u stanju ni to prepoznati''.
Svi su zbunjeni
Osim što će morati provoditi brza antigenska testiranja, liječnici obiteljske medicine problema imaju i zbog zbunjujućih novih pravila o tome tko i na koliko dana mora, odnosno tko uopće ne mora u samoizolaciju, koja je Hrvatski zavod objavio prije nekoliko dana.
Liječnica obiteljske medicine i tajnica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Zrinka Huđek Leskovar kaže da su i pacijenti i liječnici zbunjeni.
''Dosta su zbunjeni, kao i mi, jer se pravila mijenjanju iz dana u dan. Ima dosta zbunjujućih stvari. Dogodi se i da kada se napravi PCR test da epidemiolog zove ljude kasno, par dana nakon testa. Vidimo i da su epidemiolozi zbunjeni jer se događa da pacijent ni nije stavljen u izolaciju. Doduše, kako mi liječnici znamo svoje pacijente, onda mi to korigiramo jer nam se pacijenti sami ionako jave nakon testiranja. Situacija je šarolika'', kaže.