Mnoge žene odgađaju svoje planove da se udaju ili imaju djecu, navodi povjerenstvo, dodajući da su brzi ekonomski i društveni razvoj doveli do "dubokih promjena".
Mladi ljudi koji sele u urbana područja, više vremena provedenog na obrazovanje te radna okruženja pod visokim pritiskom odigrali su svoju ulogu, dodaju.
Demografi su naveli da je beskompromisna kineska politika "nulte stope COVID-a" popraćene strogom kontrolom života ljudi možda uzrokovala duboku i trajnu štetu njihovoj želji da se odluče imati djecu.
"Koronavirus je imao jasan utjecaj na dogovore o braku i rađanju djece", navelo je povjerenstvo. Povjerenstvo je izjave poslalo Reutersu putem faksa kasno u ponedjeljak kao odgovor na pitanja o toj temi.
Broj novorođene djece u Kini ove bi godine trebao pasti na rekordno niske razine, upozoravaju demografi. Prognozira se da će biti manje od 10 milijuna novorođenčadi u usporedbi s prošlogodišnjih 10,6 milijuna beba - što je 11,5 posto niže nego 2020. godine.
Kina je 2021. imala stopu fertiliteta od 1,16, što je jedna od najnižih stopa u svijetu i ispod stope od 2,1 koju OECD smatra potrebnom za stabilnu populaciju.
Kina je od 1980. do 2015. nametala politiku jednog djeteta, a sada priznaje da je njezina populacija na rubu potencijalne krize koja će staviti na kušnju sposobnost financiranja i njege starijih osoba.
Kako bi se suočili s tim problemom, vlasti na nacionalnoj i pokrajinskoj razini uvele su prošle godine mjere poput poreznih olakšica, duljeg porodiljnog dopusta, pojačanog zdravstvenog osiguranja, stambenih subvencija i dodatnih financijskih sredstava za treće dijete.