KORONA DIVLJA

Rekordne brojke zaraženih: Stožer priprema nove mjere za cijelu Hrvatsku?

Slika nije dostupna
Nakon najgoreg dana zaraze u cijeloj bi se Hrvatskoj mogle uvesti strože epidemiološke mjere poput ograničavanja rada kafića do 22 sata i ukidanja okupljanja s većim brojem sudionika, piše u četvrtak Jutarnji list.

U Hrvatskoj korona ponovno divlja, što potvrđuje jučerašnji rekordni broj pozitivnih među testiranima, točnije 8587 novozaraženih među 18.689 testiranih. No, unatoč velikim brojevima, neki vjeruju da je "omikron izlaz iz pandemije kroz kolektivni imunitet" pa strože epidemiološke mjere nisu nužne, s čime se ne slaže struka, kako ona znanstvena, tako ni epidemiološka!

Pritisak priobalnih županija da se uvedu nove strože mjere ne bi li se barem smanjila brzina širenja korone i dalje je snažan jer, primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji broj zaraženih među testiranima već je prešao 60 posto, a kapaciteti za testiranje su premali dok splitski KBC bilježi sve veći broj hospitaliziranih i teških pacijenata na respiratoru.

Jutarnji list doznaje da bi Stožer mogao uvesti i neke nove mjere, a to bi prije svega značilo skraćivanje rada kafića do 22 sata te ukidanje okupljanja s brojnim sudionicima do daljnjega.

Mjere će se primjenjivati na cijelu zemlju, a ne samo na priobalje, vjerojatno zato što su brojevi u uzlaznom trendu u svim županijama. Prijedlog da se ekstenzivnije koriste covid-potvrde zasad ne prolazi, premda je to odavno rutina, primjerice, u kafićima u zemljama u kojima je procijepljenost građana znatno veća nego u Hrvatskoj.

Pročitajte i ovo HRVATSKA IZ MINUTE U MINUTU Splitski infektolog o bujanju korone: "Puno bolesnih, puno hospitaliziranih i puno mrtvih - to će biti jer ne postoje čuda"

Pročitajte i ovo uoči pooštravanja mjera Djelatnice splitskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dobile prijetnje smrću, sve je prijavljeno policiji

Da bi oklijevanje s uvođenjem strožih mjera u Hrvatskoj moglo rezultirati teškim posljedicama za zdravlje građana potvrđuje najnovije istraživanje britanskih znanstvenika sa Sveučilišta East Anglia.

Tvrde da slabe epidemiološke mjere u trenutku širenja virusa i slabe procijepljenosti donose veliki rizik za vulnerabilne skupine, osobito one koje se ne smiju cijepiti iz nekog zdravstvenog razloga ili ne mogu steći imunitet zbog svog zdravstvenog stanja poput transplantiranih s kompromitiranim imunološkim sustavom, piše novinarka Jutarnjeg lista Goranka Jureško.

 

 

Povezane teme