Komisija tvrdi da su objašenjenja nejasna i nedovoljna. Kašnjenja dovode u pitanje plan Komisije da se do kraja kolovoza cijepi 70 % punoljetnih građana.
"Ubuduće sve tvrtke koje proizvode cjepivo protiv COVID-19 u EU morat će unaprijed dostaviti obavijest kadgod žele izvesti cjepivo u treće zemlje. Humanitarne isporuke, naravno, nisu ovim pogođene. Europska unija će poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitila svoje građane i prava", najavila je Stella Kyriakides, povjerenica za zdravstvo Europske komisije.
Investirali milijarde
"Europa je investirala milijarde kako bi pomogla u razvoju prvih svjetskih cjepiva protiv COVID-19 radi stvaranja istinskog globalnog zajedničkog dobra. Sada kompanije moraju isporučiti. Moraju poštovati svoje obveze", smatra Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.
No, kompanije se pravdaju proširenjem kapaciteta i problemima u opskrbnom lancu. Isporuke Pfizerovog cjepiva već su smanjene. Isto najavljuje i AstraZeneca.
"Novac je jedna stvar, ali naravno da je u vremenima nestašice druga stvar raspoloživost cjepiva. Ovdje je riječ o pravednoj raspodjeli, a ne samo o novcu", rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel.
Najavljene tužbe
Članice su bijesne. Italija najavljuje tužbu, Njemačka sumnjivim smatra to što su problemi samo s europskim isporukama. Ovdje treba istaknuti da na siromašna područja, kao što je Afrika, cjepivo još nije ni stiglo.
"Bogate zemlje su otišle i kupile velike količine cjepiva od onih koji su ga razvijali i proizvođača tih cjepiva. Neke zemlje su otišle i korak dalje, te kupile i do četiri puta više od onoga koliko njihovoj populaciji treba", objasnio je predsjednik Južne Afrike Cyril Ramaphosa.
Kupuju više nego im treba
Bogati kupuju više nego što treba, ali i plaćaju više od konkurencije. Izrael je navodno za cjepivo Pfizera i BionTecha platio 50 posto veću cijenu od Europske unije. Farmaceutskoj kompaniji obećali su i podatke o cijepljenom stanovništvu, što je razlog više da budu prioritet pri isporuci.
"Zdravstveni nacionalizam može poslužiti kratkoročnim političkim ciljevima, ali u interesu je svake zemlje da podrži jednakost cijepljenja", kazao je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Pandemija se, naime, ne može zaustaviti procijepljivanjem stanovništva jedne zemlje. Okončat će kada se procijepi većina globalnog stanovništva.
"Ne planiramo uvesti zabranu ili ograničavanje izvoza”, izjavio je u utorak izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis. I glasnogovornik Komisije Eric Mamer potvrdio je da tu nije riječ o zabrani izvoza, nego o tome da se želi znati koje se količine cjepiva izvoze i kamo.
"Nije riječ o blokiranju izvoza, nego o tome da znamo što će kompanije izvesti", rekao je Mamer. Istodobno, Komisija nije željela odgovoriti što će napraviti s tim informacijama koje će dobiti i čemu služe.
U Komisiji kažu da se ideja o uspostavi takvog mehanizma temelji na činjenici da je EU platila "velike iznose za razvoj cjepiva i proizvodnih kapaciteta kako bi osigurala da dovoljan broj doza za građane Unije i izvan nje".
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr