"Žao mi je što se o tome uopće priča, jer to uopće nije trebao biti predmet našeg razgovara", rekao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović u izjavi novinarima u Portu.
Zakon o izbornim jedinicama Hrvatski sabor izglasao je 28. rujna, a trebao je stupiti na snagu 1. listopada, s obzirom na to da je odlukom Ustavnog suda s danom 30. rujna prestao važiti stari zakon. Međutim, predsjednikov potpis stigao je 3. listopada zbog čega taj zakon ponovno ide u saborsku proceduru.
"Sabor je tisuću puta prekoračivao rokove Ustavnog suda i sada je netko odlučio da radi čiste savjesti, to bude s 1. 10.", kazao je.
Pojasnio je da u završnim i prijelaznim odredbama piše da zakon stupa na snagu toliko i toliko dana od objave u Narodnim novinama. U pravilu osam dana, najmanje jedan dan. A može i pola godine, ako je u pitanju, primjerice, Ovršni zakon pa treba puno vremena da se ljudi prilagode. To je volja zakonodavca. Međutim, zakonodavac može disponirati samo time. Prije toga postoji proglašenje zakona, promulgacija i to radi predsjednik Republike.
Sabor je, kaže, usvojio zakon i slijedećih osam dana je diskrecijski prostor predsjednika Republike u kojem je do sada uredno potpisivao sve zakone. Kada se zakon proglasi mojim potpisom, on ide u Narodne novine, oni ih tamo otisnu i od toga datuma, dan ili osam dana zakon stupa na snagu. "Oni su na ovaj način uzurpirali ovlasti koje nisu njihove. Zašto su to napravili, nije mi jasno", rekao je Milanović.
"A zašto se digla buka - zbog oporbe koja je to vidjela. Ja s njima veze nemam, ali čak i da imam - kakve veze? Taj je zakon, po meni, na snazi onako kako je objavljen. Slučaj ukazuje na šlamperaj i bezobrazluk nekih ljudi koji smatraju da smo mi njihova tegleća marva. Nismo", rekao je Milanović.
"Nemam nikakvu obvezu potpisati taj zakon da bih udovoljio volji nekog HDZ-ovca. Jer to tako nije - ni po običaju, ni zakonu, ni Ustavu i pravilima", dodao je.
Upozorio je i da će slijedeći put kad se nešto tako dogodi, opet biti problem. Nemojte pisati u zakone točan datum stupanja na snagu nego to vežite s danom objave u Narodnim novinama, nakon što predsjednik prethodno promulgira zakon, onda ga objavite u Narodnim novinama i recite tada i tada stupa na snagu, naveo je.
"Predsjednik mora u osam dana obaviti posao, obično je to kraći rok, i evo vam zakon... Plenkoviću bi bilo bolje da to nije spominjao, te udbaške i zavjereničke teorije", rekao je te prozvao premijera Andreja Plenkovića da "sustavno prebrojava ljude na dobre i loše, na one koji su glasali ili nisu za vojnu pomoć Ukrajini u smislu obuke vojnika u Hrvatskoj protiv čega je većina ljudi u Hrvatskoj, a i dan danas prebrojava ljude. Zločesta i loša navika. To je teme oko koji će se Hrvatska dijeliti? Vrlo nezrelo", ustvrdio je.
"Ružno je izdvajati one koji su bili protiv obuke Ukrajinaca"
Sabor je u prosincu prošle godine odbio prihvatiti uvježbavanje ukrajinskih vojnika na hrvatskom teritoriju pošto aj prijedlog nije prikupio potrebne glasove 101 zastupnika, odnosno dvije trećine parlamenta.
Premijer je u srijedu u raspravi u Saboru u kritizirao zastupnike koji nisu glasali za tu odluku, između ostalog kazavši da su time "spriječili Hrvatsku da bude među zemljama koja pomaže žrtvi agresije". Za SDP i oporbu rekao je da je tada bila "na strani zla i na strani krivog".
Milanović je u Portu, gdje je o Ukrajini razgovarao s okupljenim europskim kolegama, rekao da je "vrlo ružna navika" premijera da "sustavno prebrojava ljude na dobre i loše" te da je protiv te odluke "s razlogom" i većina hrvatskog stanovništva.
"Imputira se kao iz udbaškog priručnika. Kao da se pokušavaš legitimirati prema nekoj vanjskoj, otuđenoj sili koja sve to gleda i koja će sutra dijeliti neke prinadležnosti i neke velike karijerne bombone", rekao je predsjednik.
Milanović je naglasio da je tada "u principu samo tražio da se poštuje ustavna procedura" i da se ide redovnim putem umjesto da se "gurne trula jabuka, trula pita" Saboru koji to nije prihvatio.