''Pustili smo devet zakona u javnu raspravu. Javnost daje komentare. Naš je zadatak komentare proučiti i ono argumentirano prihvatiti. Vlada je pokazala kako vidi poduzetništvo, no imamo i nešto što neki smatraju poduzetništvom, a pripada u sferu zlouporaba'', otkrio je Marić ono što je primijećeno kao rupa u sustavu koja se novim prijedlozima želi ''zakrpati''.
''Ovom promjenom intencija je bila dirati i tangirati te zlouporabe. Danas je oko 175 tisuća članova uprava, dakle, direktora različitih trgovačkih društava. Od njih svega 460 je prijavljen kao član uprave, a da nije u radnom odnosu s tim poduzećem. 65 tisuća članova uprave je u radnom odnosu s tim trgovačkim društvima, a preostali dio, veći od 100 tisuća, su članovi uprave i direktori osigurani po drugoj osnovi, bilo da su zaposleni u nekom drugom trgovačkom društvu, bilo da su osnovali OPG, da su obrtnici, paušalisti, itd.
Za direktore koji su prijavljeni na puno radno vrijeme ove zakonske mjere nisu niti predviđene i na njih se ne bi trebale ni odnositi. Ono na što ciljamo je dobar dio njih koji su se prijavljivali na minimalne plaće i nepuno radno vrijeme. Dolazimo do situacije da u RH za 12 minuta prijave u trgovačkom poduzeću, odnosno, 48 kuna mjesečno imate pravo na puno zdravstveno osiguranje i mirovinski staž. To je element na koji smo ciljali, jer postoji neravnomjeran položaj obrtnika dohodaša koji imaju propisane granice. Do saborske procedure sve ćemo izregulirati'', pojašnjava Marić.
Na kritike da su izneseni prijedlozi zakona kontrapoduzetništvo nabrojio je što je sve Vlada učinila za poduzetnike i IT struku.
''S HNS-ovim čelnicima sinoć sam razgovarao na tu temu i složili smo se da treba razgraničiti sto je pravo poduzetništvo. Nonstop smo u kontaktu. U sljedeća tri tjedna, kako budemo dobivali komentare, dodatno ćemo razgovarati'', osvrnuo se kritike iz redova HNS-a.
''Negodovanje direktora malih tvrtki, od kojih su mnogi jedini zaposleni, da će im povećanje osnovice biti problematično - za prave male i srednje poduzetnike, koji su prijavljeni na puno radno vrijeme samo u tom poduzeću, i rade i žive i vrijedno priređuju, neće biti nikakvih promjena. Promjene će biti jedino rasterećenje u sustavu doprinosa i dohotka. Ove izmjene su da se pogode zlouporabe'', kaže Marić.
Komentirao je je i druge teme vezane za poreznu reformu kao što je primjerice PDV na meso, odnosno kako definirati svježe meso i hoće li se smanjiti uvoz? ''To će biti jedan od najzahtjevnijih poslova koje smo sebi zadali. To nije briga građana, nego državne uprave. Taj pravilnik će biti poprilično velik, ali svjesno smo ušli u njega. Tu ćemo najviše pomoći građanima s najnižim dohotkom. Ne razgraničavamo domaću proizvodnju od uvozne. Nadamo se korekciji cijena. Kategorija svježega bit će precizno definirana, kao i to što znači svježe meso. Nema elemenata prisile da možemo natjerati nekoga da snizi cijene, ali tržište je konkurentno i možemo zaključiti da će tržište učiniti svoje. To je prostor za dizanje plaća'', kazao je Marić.
Upitan je i za kritičnu situaciju u Uljaniku. ''Nisam puno ništa komentirao i danas ću se dijelom suzdržati. Država prati situaciju u gospodarstvu. Država ima manjinski udio u Uljaniku, ali svjesni smo važnosti Uljanika. U isto vrijeme, situacija je kompleksna, odvija se dijalog s Europskom komisijom. Naša brodogradilišta podliježu mjerama usuglašenima s Europskom komisijom. Mi od njih očekujemo daljnje korake po pitanju onoga što je dosad predloženo. Tu je i aktualni trenutak neisplate plaća, tu je odgovornost uprave trgovačkog društva'', kaže Marić.
Na pitanje može li država teoretski pomoći s obzirom na pravila, odgovorio je: ''Postoje brojna ograničenja koja nisu slučajno napravljena na razini EU. Država je brodogradilištima pomagala kroz jamstva, ali postoje ograničenja. Mi pokušavamo vidjeti koje se mogućnosti mogu pronaći, ali to nije jednostavno''.