Tomislav (33) neugodno se iznenadio kada je, nakon neuspješnog plaćanja karticom u Amsterdamu, shvatio da su mu svi bankovni računi – blokirani. Nakon nekoliko poziva shvatio je da ga je blokirala Fina, a šok je uslijedio tek nakon što je otkrio da je blokiran zbog duga od 25 kuna starog čak 12 godina.
''Frustriran zovem banku u kojoj sam klijent dugi niz godina. Uobičajeno čekanje, prespajanje traje minutama. Pitam u čemu je problem, nisam pod blokadom, nemam dugovanja. Gospodin iz banke kaže – zovite Finu. Gospodin iz Fine kaže: 'Imate dug prema Hrvatskom Telekomu, 25 kuna''', priča nam šokirani Tomislav K., kojemu je naknadno potvrđeno da je riječ o dugu iz - lipnja 2009. godine.
Iz Hrvatskog Telekoma rečeno mu je da je predmet prebačen nadležnom odvjetničkom društvu.
Nije obaviješten o dugu?
Tvrdi kako u 13 godina postojanja duga ni od koga nije zaprimio nikakvu obavijest o navedenom dugovanju, kao niti da je dugovanje već prebačeno Fini na potraživanje.
''Toga nigdje na svijetu nema. Da te se ne obavijesti, da ne dobiješ poštu, e-mail, poziv, SMS, obavijest na e-Građani i da završiš pod blokadom zbog 25 kuna'', kaže i dodaje da je sva postojeća dugovanja, barem ona za koja je znao da postoje, prema Hrvatskom Telekomu podmirio 2015. godine, a više nije niti korisnik njihovih usluga.
''Suprug sam i otac dva malodobna djeteta, uredno i na vrijeme izvršavam sve svoje obveze, plaćam račune u roku odmah, nikome dužan nisam. Žalosno je da naša država dopušta da se takve stvari događaju. Hvala vam što sam otišao u Nizozemsku i što mladi konstantno odlaze, a netko se onda, kao, čudi nečemu'', kaže Tomislav.
Nekoliko kanala opomena
Iz Hrvatskog Telekoma na naš upit pojašnjavaju da se korisnike o dugovanju obavještava u nekoliko faza i putem različitih kanala, ''a ako se radi o tražbini za koju je pokrenut ovršni postupak, o dugovanju se korisnik/ovršenik obavještava i od strane javnog bilježnika''.
''Bez dodatnih podataka može se samo špekulirati o vjerojatnosti nastupa okolnosti u kojima korisnik ne bi bio obaviješten, odnosno u kojima ne bi imao saznanja o svojem dugu'', odgovaraju na pitanje je li i kako moguće da korisnik nije zaprimio nikakvu obavijest o dugovanju.
Objasnili su da se na mjesečnom računu iskazuje iznos neplaćenih dospjelih novčanih potraživanja za prethodna razdoblja.
Ako se dugovanje ne podmiri, šalje se pisana opomena u papirnatom obliku, elektroničkom poštom i putem Moj T Portala. U slučaju da se ni 30 dana nakon privremenog isključenja dug ne podmiri, trajno se isključuju usluge.
Krajnja mjera - ovrha
''U razdoblju prije privremenog, kao i prije trajnog isključenja, korisnika se dodatno obavještava o dugovanju i poziva na podmirenje duga kako se ne bi primijenile mjere isključenja. Ove obavijesti šalju se korisniku glasovnim, SMS ili e-mail porukama, ovisno o mogućnostima komunikacije s korisnikom. Posebno se napominje da je informacija o neplaćenom računu odnosno dugovanju svakodobno dostupna korisnicima Moj T Portala te korisnicima Moj Telekom mobilne aplikacije'', navode i nastavljaju da je sljedeći korak potraživanje naplate duga uz pomoć posrednika / agencije za naplatu potraživanja.
''Kao krajnju mjeru naplate potraživanja, ukoliko i dalje nakon svih navedenih koraka korisnik ne podmiri svoja dugovanja, pokreće se ovršni postupak. Ovaj postupak pokreću i vode odvjetnička društva koja zastupaju HT pred javnim bilježnicima i nadležnim sudovima'', kažu iz Hrvatskog Telekoma.
"Institut zastare propisan je Zakonom o obveznim odnosima. Nastupom zastare ne prestaje dužnikova obveza niti vjerovnikovo potraživanje, nego dužnik stječe mogućnost odbiti ispunjenje novčane obveze ulaganjem prigovora zastare, odnosno vjerovnik nije u mogućnosti ostvariti svoje potraživanje protiv volje dužnika prisilno, tužbom ili prijedlogom za ovrhu. Za elektroničke komunikacijske usluge Zakon o obveznim odnosima propisao je jednogodišnji zastarni rok.
U skladu s ovim rokom HT je donio interni terminski plan kako bi se sve gornje radnje i postupci pravovremeno okončali i time omogućilo pokretanje ovršnog postupka prije isteka jednogodišnjeg zastarnog roka. Za tražbine koje su utvrđene pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, Zakon o obveznim odnosima propisao je poseban desetogodišnji zastarni rok.
Prigovorom zastare dužnik ima mogućnost ostvariti svoje pravo koje mu omogućuje Zakon, a o istaknutom prigovoru zastare odlučuje sud u svakom pojedinom slučaju", kazali su iz HT-a.
Kako Fina naplaćuje dug?
Tomislav, koji se trenutno nalazi u Nizozemskoj, kaže kako mu nevjerojatno da su mu svi računi i kartice blokirane iako, tvrdi, na računu ima dovoljno sredstava za naplatu spornog duga.
Provjerili smo s Finom kako točno funkcionira naplata dugovanja i je li moguće da se blokira račun na kojem ima sredstava dovoljnih za otplatu dugovanja. Odgovor je – ne.
''Ako ste vi dužni 1000, a na računu imate 5000, skida se tih 1000 kuna i ne nastupa nikakva blokada. Mi ne provjeravamo koliko vi točno imate na računu, to nas ne zanima. Mi kažemo banci da se s vašeg računa plati 1000 i ako ima dovoljno novca, da prebace taj novac Fini.
Ako imate otvorene račune u, primjerice, pet banaka, dugovanje se pokušava naplatiti u svih pet banaka. Najprije se sredstva traže od banke u kojoj ste najranije otvorili račun. Dakle, ako je dugovanje 5000 kuna, a vi u toj banci na računu imate 1000, banka će nama s vašeg računa uplatiti tih 1000 kuna, a preostale 4000 kune tražit ćemo u ostale četiri banke u kojima imate račun.
Ukoliko niti na jednom računu u svih pet banaka nemate dovoljno sredstava, nastupa blokada'', objašnjavaju nam iz Fine i ističu da se blokirati mogu samo tekući i žiro računi, ali ne i kreditne kartice.
''Ako se nakon blokade tekućeg i žiro računa blokiraju kreditne kartice, to radi banka. Oni mogu, ali i ne moraju, odlučiti da ste kao blokirani korisnik rizični i zato se može staviti blokada na kreditne kartice. No Fina na to nema utjecaja'', dodaju.
Na pitanje je li moguće da se blokiraju računi bez prethodne obavijesti, iz Fine kažu da se ''ovršenici često žale da nisu primili rješenje o ovrsi i da nisu upoznati s činjenicom da se protiv njih vodi ovršni postupak''.
Zakonom je, kažu, određeno da se, u slučaju kada se dostava obavlja preko e-oglasne ploče sudova, nakon dvije neuspješne dostave, obavijest o isticanju pismena na e-oglasnoj ploči dostavlja u poštanski pretinac i, kada je to moguće, u osobni korisnički pretinac kroz servis e-Građani.
''Važno je napomenuti da izbjegavanje primitka rješenja o ovrsi ne znači da će se odgoditi ili usporiti ovršni postupak, s obzirom na to da su pravila o dostavi rješenja o ovrsi jasno propisana zakonom te se rješenje o ovrsi smatra dostavljenim ovršeniku na način i pod uvjetima propisanim zakonom i u slučaju ako ga ovršenik nije osobno primio'', dodaju.
Institut prethodne obavijesti
Istaknuli su da postoji i institut prethodne obavijesti koju javni bilježnici šalju ovršeniku nakon što zaprime prijedlog za ovrhu. U toj se obavijesti obavještava o izdavanju rješenja o ovrsi, pravu na prigovor protiv rješenja o ovrsi, ali da će se spor s ovrhovoditeljem riješiti izvansudskim putem.
''Ako ovršenik u roku od 15 dana plati dospjelo dugovanje, u tom slučaju neće doći do pokretanja ovršnog postupka'', kažu.
Kada je riječ o obavijestima Fine, oni građane, kažu, obavještavaju slanjem poruke u osobni korisnički pretinac u sustavu e-Građani.
''Ako Fina zaprimi osnovu za plaćanje koja se dostavlja na izravnu naplatu (npr. presuda, sudska nagodba, zadužnica, obračun poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine itd.), Fina ovršeniku, osim slanja obavijesti u osobni korisnički pretinac, dostavlja putem pošte primjerak zahtjeva za izravnu naplatu sa svim podacima o ispravi na temelju koje se provodi izravna naplata'', objašnjavaju iz Fine.