Vjerojatno ne postoji pacijent koji nije bar jednom došao na pregled u bolnicu i onda shvatio da termin koji je dobio dijeli s još nekoliko drugih u čekaonici. Takva praksa, nažalost, i dalje je stvarnost zdravstvenih ustanova unatoč brojnim tehnološkim poboljšanjima koja se uvode. Kao i uvijek, ljudski je faktor nezaobilazan jer ipak on upravlja tehnologijom.
Ako u sustavu postoji mogućnost dodjele termina i zna se koliko traje pretraga, zašto se onda po nekoliko pacijenata naručuje u isto vrijeme? Čitateljica koja nam se javila nedavno je bila naručena na ultrazvuk štitnjače u KBC-u Sestre milosrdnice.
"9. veljače bila sam naručena na ultrazvuk štitnjače u Vinogradskoj bolnici u 8:20. Došla sam nešto ranije jer sam pretpostavila da će mi, s obzirom na preuređivanje bolnice, vjerojatno trebati neko vrijeme dok nađem gdje točno trebam ići. Kad sam stigla, pred čekaonicom je bilo još 10-ak drugih pacijenta. Šokirala sam se kad sam vidjela da sestra još nije ni otvorila čekaonicu. Vrata je otključala tek u 9 sati", ispričala nam je čitateljica, koja je, dakle, dobila termin 40 minuta prije nego što je ambulanta uopće bila otvorena.
Pacijente naručuju u 8:20, a rade tek od 9 sati
Objašnjenje naručeni pacijenti nisu dobili.
"Medicinska sestra ubrzo je preuzela potvrde o narudžbi svih pacijenata koji su ih imali. Doktori su došli u 9 sati i odmah počeli primati pacijente. Jedan stariji gospodin prokomentirao je naglas da je naručen u 8:20, nakon čega su dvije gospođe rekle da su i one naručene tada. Nekoliko drugih pacijenata bilo je naručeno također u isto vrijeme u 8:50. Na pregled sam čekala oko sat vremena, a bila sam gotova oko 9:15", rekla je naša čitateljica.
Upit o ovom slučaju poslali smo i KBC-u Sestre milosrdnice, ali odgovor nismo dobili.
U udrugama koje se bave pravima pacijenata često se susreću s pritužbama na račun naručivanja u istom terminu.
"Neorganizirano zakazivanje i prijam pacijenata u bolnicama ne samo da stvara frustracije među pacijentima zbog dugih čekanja već stvara i dodatni pritisak na liječnike", ističe Jasna Karačić Zanetti, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, koja nam se javila iz Bruxellesa, pa je odmah napomenula: "U Belgiji se strogo drže termina i u bolnicama pacijenti najduže čekaju 10 minuta."
Smatra kako nedostatak osoblja i infrastrukture prisiljava bolnice na naručivanje više pacijenata istovremeno kako bi maksimalno iskoristile resurse, ali i da zastarjeli administrativni procesi te način upravljanja dovode do neefikasnosti koju gledamo svakodnevno.
"Specijalisti odrade nabrzinu i onda via..."
Ali ima još nešto, dodaje predsjednica udruga pacijenata: "Istovremenim naručivanjem specijalisti se osiguraju da neće biti duže vrijeme u ambulanti jer su svi pacijenti tamo, na hrpi, odrade ih nabrzinu pa čim završe, mogu ići dalje."
Naglašava da će tako biti dokle god nema jasnog praćenja listi čekanja.
"Nije korektno prema pacijentima naručivati ih sve u isti termin jer im se tako daje do znanja da ih se ne gleda kao osobe, nego su doslovno u svojim terminima samo broj i izmjenjuju se kao na traci. To je veliko nepoštovanje pacijenata i njihova vremena. Očekuje se od njih da poštuju termine, da ne kasne, a onda zauzvrat dobiju ovakvu situaciju. Osim toga, radno stanovništvo mora uzimati bolovanje radi jednog pregleda, a mogli bi, na primjer, izići s posla za vrijeme pauze i obaviti što moraju", kaže Karačić Zanetti.
Da bi se situacija poboljšala, potrebno je, smatra, implementirati moderna IT rješenja za upravljanje zakazivanjem termina i komunikaciju s pacijentima, educirati osoblje i pacijente o važnosti pridržavanja zakazanih termina te povećati resurse tamo gdje je to moguće.
Ministarstvo zdravstva također je svjesno ovog problema, ali tvrde da su ravnateljima bolnica, koji su odgovorni za organizaciju posla, "sve omogućili" i da je krivnja na njima.
Ministarstvo: Odgovornost je na ravnateljima, slali smo apele
"Najoštrije osuđujemo neprilično postupanje prema pacijentima, a više smo puta dopisima apelirali na ravnatelje zdravstvenih ustanova. Primjerice, 18. srpnja 2023. godine poslan je dopis u kojem se posebno skreće pozornost na to da je potrebno voditi računa prilikom dodjeljivanja termina na pregled ili postupak u bolničkoj ustanovi tako da pacijent što kraće čeka i da se ne pozivaju pacijenti na pojedini pregled u isto vrijeme", odgovaraju iz Ministarstva.
Ističu da pružaju niz IT alata za aktivno upravljanje listama čekanja te da bolnice uvođenjem dvosmjenskog rada, rada poslijepodne i tijekom vikenda, angažiranja vanjskih suradnika mogu poboljšati organizaciju i prihvat pacijenta.
"U protekle četiri godine u bolničkim zdravstvenim ustanovama osigurali smo više od 1400 medicinskih uređaja, od kojih su značajna nova ulaganja u osam MR uređaja, 12 CT uređaja, u dva PET CT uređaja uz planiranu nabavu još jednog, kao i nabavu 21 linearnog akceleratora i dodatnu onkološku dijagnostičku opremu u vrijednosti većoj od 85 milijuna eura", navode u Ministarstvu.
Također podsjećaju kako su Nacionalnim planom specijalističkog usavršavanja osigurane 882 specijalizacije i 352 uže specijalizacije za doktore medicine na bolničkoj razini te 922 specijalizacije na razini primarne zdravstvene zaštite.
"Još je jedan iskorak da se sredstva za financiranje specijalističkog usavršavanja prvi put osiguravaju izravno u državnom proračunu. Na temelju svega navedenog, Vlada i Ministarstvo zdravstva pružaju sve alate kako bi se aktivno upravljalo svim procesima na razini bolnica uključujući i organizacijske, dok su ravnatelji zdravstvenih ustanova zakonski obvezni aktivno koristiti navedene alate, voditi sve procese u vlastitoj ustanovi i osigurati maksimalnu dostupnost zdravstvene skrbi našim pacijentima", poručuju iz Ministarstva zdravstva.