Zaraza hripavcem potvrđena je i u Zagrebu. "Ono što znanstvenici uvijek kažu, smiruju, moramo stati na loptu, ali ovaj puta naravno trebamo biti na oprezu jer je ovo jedna od najzaraznijih bolesti - također vrlo, vrlo opasna za malu djecu i za dojenčad", izvijestila je reporterka Dnevnika Nove TV Viktorija Bednjanec koja je razgovarala s Gorankom Petrović iz HZJZ-a.
Hripavac počinje simtomima prehlade, objasnila je Petrović. "Curi nos, kihanje, crvene oči, taj blagi kašalj koji se s vremenom pojačava i onda počnu ti napadaji silovitoga kašlja gdje dijete ne stigne niti udahnuti, imamo osjećaj često da će se ugušiti, to često bude praćeno i povraćanjem. Dijete može i dehidrirati zbog svega toga jer povraća, ne može uzimati tekućinu, ne može sisati ako je jako malo i često je taj kašalj noću puno jači.
Taj kašalj nije uvijek tako tipičan, imamo dakle tipične slike koje su pogotovo kod jako male djece, mlađe od šest mjeseci kod kojih tada hripavac ide s prekidima disanja, apnea, dijete može poplaviti, postati mlohavo.
Kod starije djece i kod odraslih to može biti samo kašalj kao vodeći simptom ili jedini - bez povišene temperature ili drugih znakova infekcije i zapravo se ne pomisli da se radi o hripavcu i tako se nesmetano širi infekcija", dodala je Petrović.
Upitana je što roditelji trebaju napraviti kada posumnjaju na hripavac. "Teško je posumnjati na hripavac. Treba se što prije javiti liječniku čim ima nekakve takve simptome, pogotovo kada znamo da je to problem. Ove godine se on javio u epidemijskom obliku, to nije neuobičajeno jer se hripavac ciklički javlja svakih tri do pet godina u tom epidemijskom obliku i tada trebaju i kolege liječnici kada vide nekakav kašalj posumnjati i poslati na dijagnostiku da se prepozna i pravovremeno reagira jer treba obraditi i kontakte koji isto dobivaju kemoprofilaks. Osim što se oboljeli mora liječiti, mora se izolirati iz kolektiva", ispričala je Petrović.
Kada roditelj sazna da mu dijete ide u vrtić s djetetom za koje se ispostavilo da je zaraženo, on treba to prepustiti epidemiologu. "On utvrđuje koji su bliski kontakti oboljeloga djeteta i bliskom kontaktu daje antibiotik. Dok uzima antibiotik, osoba koja je bila bliski kontakt, nejde u kolektiv. Taj antibiotik trebaju dobiti oni koji su u riziku za teški oblik bolesti - dojenčad, djeca mlađa od godinu dana, trudnice koje su u zadnjem tromjesečju trudnoće, kao i osobe koje su u kontaktu s takvim rizičnim osobama", objasnila je.
Moguć je i smrtni ishod. "Taj rizik smrti je upravo u najmlađe djece, mlađe od godinu dana, a naročito mlađe od šest mjeseci. Imali smo dva smrtna slučaja, jedan je bio 2016. godine, a drugi je bio 2018. i u oba slučaja su to bile male bebe stare nepuna dva mjeseca", dodala je.
Što se tiče opasnosti za odrasle osobe, oni nisu životno ugroženi, ali jesu rezervoar infekcije koji je opasan za tako malu djecu, pogotovo zbog niske procijepljenosti.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.