Gong, koji već dugo apelira na vlasti da otvore Markov trg građankama i građanima, podnio je Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti odluke prema kojoj je već više od tisuću dana zatvoren za javnost.
Od Ustavnog suda Gong traži da ispita ustavnost i zakonitost Uredbe o dopuni Uredbe o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja prema kojoj je Markov trg štićeni prostor zatvoren za slobodno okupljanje i kretanje.
Gotovo tri godine nakon napada na zgradu Vlade Republike Hrvatske, Markov trg je zatvoren metalnim ogradama za građane i građanke. "Iako je Županijsko državno odvjetništvo nakon gotovo godinu dana izvida i dokaznih radnji utvrdilo sve relevantne okolnosti te nisu prikupljeni podaci iz kojih bi proizlazilo da su uz napadača sudjelovale druge osobe, trg je ostao trajno zatvoren za javnost bez pravog objašnjenja", upozoravaju iz Gonga.
Prosvjedi nisu zabranjeni, ali za njihovo održavanje nije se oslobađalo više od 400 metara četvornih, što, ističu, raspršuje prosvjednike po okolnim uskim ulicama i time ih udaljava od onih do kojih su došli kako bi im prenijeli svoju poruku.
"Pritom nije precizno dokazano zašto je nametnuto takvo ograničenje okupljanja, kao i slobodno kretanje građankama i građanima po povijesnom trgu, kada sa sigurnosnog aspekta, odnosno ponavljanja napada poput onog u listopadu 2020. nema adekvatnih procjena ili dokaza o povećanom riziku. Rizik od terorističkih napada u Republici Hrvatskoj je nizak, o čemu svjedoče i izvješća nadležnih institucija", podsjećaju iz Gonga.
Ima li opasnosti? Javnost ima pravo znati
Javnost nije upoznata s razmjerima opasnosti od novog napada jer nadležne službe na upite odgovaraju da bi time ugrozile sigurnosni režim tog novog štićenog prostora, koji je sam po sebi arbitraran i manjkav, naime: "Postavljene ograde nikako nisu kvalitetno sredstvo zaštite od novih napada, a jedina im je svrha da čine jedan štićeni prostor prve kategorije privatnim parkiralištem vladajućih."
Stanarima i stanarkama Gornjeg grada otežano je kretanje po svojoj četvrti i time narušena kvaliteta života, a sama četvrt čini povijesno središte glavnog grada i turističku atrakciju, koja je ovakvim sigurnosnim režimom kakav prije nikad nije bio uveden, narušena na neodređeno vrijeme.
Ovakav režim zaštite Markova trga ne kritiziraju samo organizacije civilnog društva te građanke i građani grada Zagreba, već i političari i saborski zastupnici koji svakodnevno prolaze Trgom.
Na Markovu trgu nalaze se i ključne demokratske institucije - Vlada, Sabor i Ustavni sud, do kojih građani i građanke ne mogu doći bez prethodne najave i registracije kod policijskog službenika na ogradi koja opasava taj prostor.
"Osiguranje institucija zakonodavne i izvršne vlasti treba organizirati tako da taj prostor istodobno bude otvoren i za slobodno okupljanje. Javnost ima puno pravo znati sve činjenice o razini opasnosti, osim onih koje moraju ostati tajne, kako bi se doista osiguralo da svako ograničenje prava na slobodno okupljanje ispred Vlade, Sabora i Ustavnog suda bude jasno obrazloženo i strogo ograničeno", zaključuju u Gongu.