Na sjednici Vlade u četvrtak govorilo se o pripremi izmjene Zakona o strancima koji postaju "džoker zovi" i za lošu demografsku sliku. Izmjenama bi se trebali postrožiti kriteriji za izdavanje dozvola i uvjeti poslodavaca.
Stranih je radnika sve više, do kraja rujna izdano je više od 150 tisuća radnih dozvola. Osnovan je čak i Centar za strance pa evo kako to sve funkcionira.
"Bok, ja sam Emily Bautista, s Filipina, sviđa mi se Hrvatska", rekla je Emily.
U koju je stigla prije dvije godine u potrazi za poslom. Birokraciju je dugo rješavala.
"Malo je teško jer treba procesirati sve dokumente, što može potrajati i šest mjeseci", rekla je
Radi u pekarnici gdje ju kolegica uči hrvatski jezik.
"Ona me svemu uči, proizvodima u pekarnici i kako razgovarati na hrvatskom s kupcima", objasnila je Emily.
A prilagodbu stranim radnicima trebao bi olakšati Centar za strance. Informacije na jednom mjestu i jeziku koji razumiju.
"Zasad smo imali 20-ak stranaca, nije ih toliko puno, pretpostavljamo da će ih biti sve više. Najviše je bilo Ukrajinaca i to su bili upiti vezano uz rješavanje statusa, azil ili radna dozvola", rekla je Jana Radić, voditeljica Odjela za promicanje ljudskih prava i civilno društvo.
A broj radnih dozvola ove bi godine mogao biti rekordan. Od početka godine izdano je više od 158 tisuća dozvola. Najviše državljanima Bosne i Hercegovine - više od 30 tisuća.
Slijede državljani Nepala i Srbije s više od 20 tisuća te Indije s 15 tisuća izdanih dozvola. Na sjednici Vlade predložene su i izmjene Zakona o strancima.
"S jedne strane sigurnost kad govorimo o tome tko dolazi raditi, s druge strane potrebe tržišta rada", rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
"Da postrožimo kriterije izdavanja dozvola za boravak i rad, definiramo koje sve uvjete poslodavci moraju poštovati, uveli smo omjer domaćih i stranih rada u deficitarnim zanimanjima", rekao je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne politike.
Poseban je problem učenje jezika. Vitalii je stigao iz Ukrajine, a hrvatski je učio na tečaju.
"Išli smo na tečajeve hrvatskog jezika, naučili malo i onda dalje u procesu komunikacije tu je bilo više. Kad radiš i komuniciraš s ljudima automatski upoznaš jezik", rekao je Vitalii Pshevlotsky iz Ukrajine.
No, većeg interesa za hrvatskim - baš i nema.
"Ne možemo reći veliki broj, ali oni koji su ozbiljno došli raditi u Hrvatsku će se potruditi. Ima jako puno radnika koji na YouTubeu, putem klipova na nepalskom uče hrvatski jezik", rekao je Dalibor Kunić iz agencije za zapošljavanje stranih radnika.
Ministarstvo je uvelo vaučere, tečajeve ima i Zagreb. Oni kažu kako je odaziv manji od očekivanog, a tu je uslugu iskoristilo tek oko 160 osoba.