Vještakinja je davala svoj nalaz i mišljenje na okolnost jedne od točaka optužnice prema kojoj se zagrebačkog gradonačelnika Bandića tereti da je 2013. godine, umjesto Gradskoj čistoći, posao zbrinjavanja otpada, žurno i bez javnog natječaja dao tvrtkama suoptuženog Petra Pripuza.
Potvrdivši svoj raniji nalaz iz istrage, Bojana Ormuž Pavić je naglasila da su uvjeti troškovnika, količina i vrsta otpada te parametri navedeni u nejavnom pozivu prilagođavani mogućnostima i dozvolama koje su imale tvrtke iz Pripuzove CIOS grupe.
Naknadne promjene u troškovniku
''Kada uspoređujem troškovnike, mogu reći da su iz troškovnika uklonjene dvije vrste otpada koje su bile u prvom troškovniku, a kasnijom komparacijom oba troškovnika utvrdila sam da je u drugom troškovniku dodana jedna vrsta otpada koje nije bilo u drugom troškovniku. Također su smanjene količine u drugom troškovniku s obzirom na prvi troškovnik'', kazala je vještakinja uspoređujući troškovnike Pripuzove tvrtke CE-ZA-R i njezine sestrinske tvrtke Održivi razvoj d.o.o.
Ormuž Pavić je dodala da je CE-ZA-R imalo dozvolu za oporabu svih vrsta otpada koji se navode u prvom i drugom troškovniku, ali ne za sve količine, dok je Održivi razvoj d.o.o. imao dozvole za ključne brojeve otpada koje su predmet jednog i drugog troškovnika, ali nije imao dozvole za te količine sve dok nije ishođena dozvola i za lokaciju u Mokricama.
Vještakinja je nadodala da tvrtke nisu mogle obaviti posao iz drugog tendera ni što se tiče količina, niti vrsti i postupaka gospodarenja otpada. Uz to, utvrdila da kako upiti koji su poslani društvima i drugi tender nisu identični jer su u upitima količine otpada iskazane u tonama mjesečno, dok su u drugom troškovniku iskazane u tonama na četiri mjeseca.
''Razlika je i u postupcima gospodarenja otpadom. Upiti su poslani za odlaganje, odnosno postupak zbrinjavanja otpada, dok je u drugom tenderu troškovnik bio za postupak gospodarenja otpadom – oporabi'', pojasnila je Ormuž Pavić. Dodala je i da društva kojima su poslani upiti nisu imala dozvolu za oporabu svih vrsta i količina otpada navedenog u drugom tenderu, već su imala dozvolu ili samo za zbrinjavanje nekih vrsta otpada ili su imali dozvolu za oporabu i to za samo jednu ili dvije vrste otpada.
Vještakinja je naglasila da je u tom smislu bila mijenjana dokumentacija iz obrade u oporabu, budući da su tvrtke iz CIOS grupe imale dozvole za oporabu otpada. ''Da taj dio u natječajnoj dokumentaciji nije bio promijenjen u oporabu, CIOS ne bi mogao zadovoljiti taj dio jer su oni imali dozvolu za oporabu, a ne za zbrinjavanje otpada. Međutim, obveza naručitelja je da se prema hijerarhiji gospodarenja otpadom prije svega ide na oporabu otpada koja ima prednost pred zbrinjavanjem'', zaključila je.
Pripojena optužba za zbrinjavanje otpada
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić izjasnio se početkom prošle godine da nije kriv za nezakonitosti u zbrinjavanju otpada nakon što je suđenje formalno krenulo ispočetka kada je Uskok optužnici u slučaju Agram pripojio optužbe za zbrinjavanje otpada.
Uz Bandića na optuženičkoj klupi našao se i vlasnik CIOS-a Petar Pripuz i još 15 optuženika, dok je postupak u odnosu na Slobodana Ljubičića razdvojen zbog zdravstvenih razloga.
Svi okrivljenici izjasnili su se da nisu krivi za optužbe po kojima je grad bez javnog natječaja dodijelio CIOS-u posao zbrinjavanja otpada.
Optužnicu protiv zagrebačkog gradonačelnika i njegovih suradnika te poslovnih partnera gradskih tvrtki u aferi Agram USKOK je sudu predao još sredinom prosinca 2015.
Sedam točaka optužnice za nezakonitosti na štetu grada sud je potvrdio u ožujku 2018., dok su tri točke vezane uz zbrinjavanje otpada tada vraćene tužiteljstvu na doradu te su potvrđene tek krajem listopada pretprošle godine.
Bandić i njegovi suoptuženici od početka odbacuju krivnju, osim Ante Dodiga i Dragutina Kosića koji je nakon priznanja nedjela i nagodbe s tužiteljstvom također sporazumno osuđen na uvjetnu kaznu.
Krajem ožujka 2019. optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda obustavilo je postupak protiv Bandića u dijelu optužnice koja ga je teretila za štetu državnom proračunu zbog neplaćanja poreza na donacije primljene nakon predsjedničkih izbora 2010.